Pozvali su nas iz jedne škole u Slavoniji i rekli nam da imaju zmiju u odvodu, molili su nas da dođemo i oslobodimo ih zmije. Kolega Vlado Lađarević, član Udruge Zmijolovac i ja otišli smo u večernjim satima, kad nije bilo djece u školi. U odvodu je bila zmija bjelica. Izvadili smo je s dvije specijalno izrađene kuke, kako je ne bismo ozlijedili. Vađenje je potrajalo jer zmija je bila duga nešto više od 1,5 metara i teška te se opirala. Ispričao nam je to je Darko Karamazan, najpoznatiji zmijar u Hrvatskoj i član Udruge Zmijolovac.
Zmija u toaletu škole začepila je odvod ispod WC školjke. Domar škole danima je pokušavao staviti WC u funkciju kako bi ga učenici mogli koristiti, ali nije uspijevao pa je odlučio skinuti WC školjku i vidjeti o čemu se radi. Nemalo ga je iznenadilo ono što je vidio. Golema zmija bila je u odvodu, smotana u klupko, prijavio je to u ravnateljstvo škole, stavio betonski blok na otvor, jer mu ni na pamet nije padalo da sam hvata zmiju.
– Pretpostavljam da je stara više od pet godina. I nije to prva zmija u toj školi, ranije smo uhvatili jednu koja je bila u jednoj prostoriji, pa mislim da negdje u blizini imaju gnijezdo. Bjelice se hrane glodavcima, no ova je u odvodu završila najvjerojatnije zbog vode jer trajalo je dugo sušno razdoblje. Ono što nismo utvrdili je kako je dospjela u odvod. Ili je došla kroz kanalizaciju ili se popela u WC školjku zbog vode i pala u nju - kaže Karamazan.
- Neobično je bilo to hvatanje, iako se stalno susrećemo sa zmijama. Bitno je da smo je uhvatili živu i vratili u prirodu, a školu smo oslobodili nezvanoga gosta - objašnjava Vlado Lađarević.
'Ljudi zmije najčešće zatuku lopatom'
– Nedavno smo imali jednu intervenciju kod starije gospođe, u sobu joj se vukla mala riđovka, naši smo je kod ogledala, očito je mislila da je pronašla društvo. Iako je mala i ona je otrovna – rekao je Darko Karazamaz.
Obojica članova Udruge Zmijolovac, kažu, kako su zmije državno vlasništvo i država bi trebala brinuti o njima, pa tako i o njihovom spašavanju i vraćanju u prirodu.
– Imao troškove koje nam nitko ne pokriva. Prije nekoliko dana smo išli u Varaždin u jedan trgovački centar gdje je ušla zmija, očito je trgovina napravljena na mjestu gdje su one obitavale. Očekujemo da nas financiraju kako bi smo se mogli ozbiljnije posvetiti tom poslu, jer urbanizacijom sve je manje prostora za zmije i one su sve bliže kućama, stanovima i prostorijama koje koriste ljudi. Umjesto da nas financiraju i plate troškove hvatanja i vraćanja zmija, država to prepušta ljudima da sami rješavaju, a oni ih iz straha u 99 posto slučajeva „zatuku“ lopatom, ne znajući koliko narušavaju prirodnu ravnotežu. Uz tu nebrigu, još nam i prijete prekršajnim prijavama, kada na fotografijama vide kako držimo zmiju nakon što smo je uhvatili ili je puštamo tristo metara dalje od mjesta gdje smo je pronašli – kaže Karamazan.