Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost se od 1. siječnja 2013. ukinuta je nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice te se oni od sada oporezuju stopom od 5 posto. Iz Vlade poručuju kako se zakon mijenja prvenstveno zbog usklađivanja s direktivom Europske unije, te kako je stopa od 5 posto najniža stopa poreza na dodanu vrijednost koja je dopuštenu u zemljama EU. Također, spomenute izmjene zakona odnose se i na snižavanje stope PDV-a na plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak puštanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013., a koja su prethodno bila u postupku privremenog uvoza. Navedena mjera za cilj ima zadržavanje prihoda od nautičkog turizma na sadašnjoj razini. Bitno je spomenuti kako se mijenja i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, po kojem će broj obveznika plaćanja spomeničke rente biti smanjen. Ovim mjerama, uz smanjivanje naknade za šume i vode, kako poručuje ministar Linić, nastavlja se politika smanjivanja obveza gospodarstvenika.

Situacija u Europskoj uniji

Prema dostupnim podacima nekim državama EU, usprkos odredbi da povlaštena stopa PDV-a ne smije iznositi manje od pet posto, dopušteno je zadržati nultu stopu PDV-a. Konkretno radi se o Malti, Kanarskim otocima (dio Španjolske, ali su izvan poreznog sustava EU), Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, ali i Francuskoj (2,1% PDV-a) i Italiji (4% PDV-a).

Ostale izmjene Zakona

Izmjene PDV-a nisu jedine izmjene te su se tako sada mijenjale i zakonske odredbe kaznenog prava. Tako,  primjerice, novčana kazne odsada ovisi o počiniteljevim prihodima i nužnim troškovima, a ako će suci imati teškoća da to utvrde, slobodni su ocijeniti visinu dnevnog iznosa od najmanje 20 do najviše 10.000 kuna, prenosi Večernji.hr. 

Novčane kazne prisilno će se naplaćivati, a ako to ne bude moguće, pretvarat će se u rad za opće dobro. Iznimno će se pretvarati u zatvorsku kaznu ako se sve ostale mogućnosti izjalove. Stoga je se očekuje smanjivanje pritiska na zatvorske kapacitete, čemu vodi i reforma kazne zatvora kojoj je cilj bio ograničiti mogućnost izricanja kratkotrajnih kazni te poticati primjenu alternativnih sankcija. 

Zaštita radnika 

Zlostavljanje na radu je vrijeđanje, ponižavanje i uznemiravanje koje dovodi do narušavanja zdravlja ili povrede prava, za što je predviđeno do dvije godine zatvora. Zapošljavanje osoba koje nezakonito borave u Hrvatskoj, a nisu državljani neke od članica EU, postaje kazneno djelo koje se kažnjava od šest mjeseci do pet godina ako su uvjeti rada iskorištavajući, ako poslodavac zna da je riječ o žrtvama trgovine ljudima, ako je riječ o osobama mlađima od 18 godina, ako istodobno zaposli više osoba ili ako se to čini dulje vrijeme ili opetovano.

Uz već postojeću zaštitu zviždača, radnike se posebno štiti od otkaza zbog sudjelovanja u štrajku prijetnjom kaznom poslodavcu do tri godine zatvora. Ista kazna prijeti i za neisplatu dijela ili cijele plaće, osim ako do toga ne dođe zbog blokade ili nedostatka novca na računu zbog drugih razloga, a ne baš zbog izbjegavanja isplate plaće.