Za djecu je najbolje svježe, pasterizirano mlijeko. U njemu su sačuvane sve hranjive tvari, kaže nutricionist dr. Ignac Kulier. Zamolili smo ga da nam objasni razliku između svježeg i trajnog mlijeka te pojmove vezane uz mlijeko. Pasterizacija je zagrijavanje mlijeka na 72°C u trajanju od nekoliko pa do 15 minuta. Time se uništavaju patogeni oblici bakterija. Podložno je kvarenju pa se mora čuvati u hladnjaku i stalno, pa i pri transportu, biti na hladnom. Prodaje se kao svježe i traje do tjedan dana, ovisno o temperaturi na kojoj se čuva. 

Sterilizacija je zagrijavanje mlijeka na temperaturu na kojoj ugibaju sve bakterije, virusi i gljivice. Ono je 100 posto sigurno, sterilno je pa se ne kvari te je dugotrajno. Najviše se koristi kratkotrajna sterilizacija. Na nekoliko sekundi mlijeko se zagrijava na 140°C. Tim postupkom uništen je mali dio vitamina, onih koji su osjetljivi na visoku temperaturu. Trajno mlijeko je teže probavljivo. 

Homogenizacija je postupak kojim se brzom vrtnjom, miješanjem u homogenizatoru, usitnjuju krupne kapljice masti. Te krupne kapljice razbijaju se u vrlo sitne kako bi mlijeko bilo lakše probavljivo i da bi se masnoća jednako rasporedila na sve mlijeko. Zbog toga je ujednačeno bijelo i na takvom mlijeku se ne diže, tj. ne nakuplja vrhnje kao na domaćem. Sva mlijeka koja se danas prodaju su homogenizirana. 

Mliječna mast u mlijeku može biti između 0,9 i 3,8 posto. Mlijeko s 3,8 posto je najhranjivije i po okusu najbolje jer masnoća donosi okus u ustima. Najslabije je s 0,9 posto. Njemu je obrana masnoća pa ostaje samo vodenasti, nemasni dio. Kad se pogleda prema svjetlu, to mlijeko je plavkasto. U njemu su ostali proteini, minerali, voda i minimum masnoće. - Mlijeko je izdašna i hranjiva namirnica te dragocjen izvor kalcija i vitamina B2, pa svaki dan treba biti prisutno u prehrani, osobito kod djece, starijih i bolesnih - dodao je Kulier.