Zemlje čija se ekonomija većim dijelom temelji na turizmu i ugostiteljstvu pogođenije su krizom u vrijeme pandemije budući da državnu blagajnu pune upravo prihodom od tog poreza na potrošnju. Zbog toga ne čudi da su se mnogi obrtnici - vlasnici kafića, restorana, hotela, slastičarnica, pivnica i slično suočili i još se suočavaju s velikim poteškoćama.
Prilika za promjenu
Upravo su želja ugostitelja za poboljšanjem uvjeta poslovanja u ugostiteljstvu te unapređenjem struke razlog organizacije 33. Kongresa ugostitelja Hrvatske obrtničke komore. Kongres ugostitelja HOK-a najznačajnije je i najdugovječnije okupljanje ugostitelja na ovim prostorima.
Ugostitelji će i ove godine na njemu moći razgovarati s predstavnicima državne vlasti, postavljati pitanja, ali i dati kvalitetne prijedloge za poboljšanje uvjeta poslovanja i postizanje konkurentnosti u odnosu na zemlje u regiji. Ugostitelji na kraju Kongresa zajednički donose zaključke koji do sljedećega Kongresa postaju svojevrsni plan rada Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, na temelju kojeg se postupa prema vlastima.
Pandemija je zatvorila mnoga vrata
Da se ugostitelji i turistički djelatnici suočavaju s problemima u poslovanju tijekom pandemije govori i gašenje mnogih obrta. Pa tako, prema podacima Knjige obrtnika - članova HOK-a, broj obrta u cehu ugostiteljstva i turizma od listopada 2019. do danas na godišnjoj razini pada.
- U dvije godine broj obrta manji je za 677 subjekata ili 5,57%, broj radnika zaposlenih kod obrtnika iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane isto je pao, za 590 radnika ili 3,08% - rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
Dodatni problemi za ugostitelje i turističke djelatnike
Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Joso Smolić uputio nas je u probleme zbog kojih je u zadnje dvije godine došlo do gašenja nekolicine obrta u ugostiteljstvu i turizmu. Problemi uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, manjak investicija za povećanje konkurentnosti i trenutnu ekonomsku krizu kao dugoročne ugroze poslovanja ugostiteljske struke.
- Također, treba istaknuti nemogućnost planiranja poslovanja s obzirom na stalne promjene epidemioloških mjera, tretiranje ugostiteljskih objekata kao primarnih izvora širenja zaraze, neujednačen način refundiranja troškova, teško ostvarivanje kreditnih sredstava, nedostatak kompetentnoga kadra i neujednačeno postupanje pri inspekcijskim nadzorima - dodao je Joso Smolić.
Važan sektor hrvatskoga gospodarstva
Ugostiteljstvo je neizostavan dio turizma, gospodarske grane koja je jedna od najvažnijih generatora hrvatskoga gospodarstva s velikim udjelom u ukupnom BDP-u države. Ipak, u pandemiji je taj sektor pretrpio goleme udarce. Od potpunog zatvaranja ugostiteljskih objekata, preko nemogućnosti rada onih koji nisu imali terase i smanjenja kapaciteta zbog zadovoljavanja mjera distance među gostima, pa sve do potencijalno nove mjere kojom se ulazak u ugostiteljske objekte dopušta samo s COVID potvrdama.
Dragutin Ranogajec kaže da je sve navedeno negativno utjecalo na ugostiteljstvo i da će ono zahtijevati dulji oporavak poslovanja, čak i unatoč tome što je ova turistička sezona bila neočekivano dobra.
- HOK je Vladi i nadležnim resorima uputio niz zahtjeva koji se tiču strateških i ključnih problema u području poslovanja ugostitelja s prijedlozima njihova rješavanja. Iako ne možemo biti zadovoljni svim provedenim mjerama, vjerujem kako će naši obrtnici ugostitelji zadržati glavu iznad vode. Baš je zbog toga od izuzetnog značenja i ovaj Kongres, na kojem će donijeti zaključke i postaviti smjernice za oporavak i daljnji rast ugostiteljstva - najavio je predsjednik HOK-a.
Perspektiva
Posljednjih dana hrvatsko zdravstvo bilježi sve više zaraženih, a na pomolu je i odluka o uvođenju strožih mjera na onim mjestima na kojima se građani najviše okupljaju. Ako do toga dođe, možemo pretpostaviti da će se ugostitelji ponovno morati suočiti s mnogim poslovnim izazovima.
- Naš stav je, a i iskustva iz zemalja u okruženju to potvrđuju, da svako ograničavanje rada ugostiteljskih objekata za sobom nužno povlači pad prometa i izravnu financijsku štetu za vlasnike ugostiteljskih objekata. Zbog toga svaku najavu strožih epidemioloških mjera mora pratiti i plan gospodarskih mjera, sve dok okolnosti ne dopuste rad u punom kapacitetu - zaključuje Joso Smolić.
Na Kongresu su predviđene panel rasprave "Posljedice COVID-a na turizam i ugostiteljstvo: što smo naučili i kako dalje?" te "Gastronomija – pokretač domaće proizvodnje, promotor destinacije". Govorit će se i o mogućnostima financiranja ugostiteljskog sektora te o projektu HOK-a Obrtnik plus, a sudionicima će biti omogućene i dvije edukacije, koje će predvoditi Vjenceslav Madić Kishoni (Uloga koktela u HoReCa industriji: noviteti, Craft kokteli) te Domagoj Jakopović Ribafish (Noviteti iz svijeta piva).