Usred rastućih trgovinskih šokova i pojačanih geopolitičkih neizvjesnosti, kineski predsjednik Xi Jinping će se ovih dana pridružiti čelnicima gospodarstava APEC-a u Južnoj Koreji, s ciljem izgradnje konsenzusa o zajedničkom prosperitetu i ponovnog potvrđivanja kineske predanosti otvorenoj i uključivoj gospodarskoj globalizaciji. Međunarodni monetarni fond predviđa da će gospodarski rast u azijsko-pacifičkoj regiji usporiti s 4,5 posto ove godine na 4,1 posto u 2026., što je zabrinjavajuća prognoza koja naglašava hitnost očuvanja duha suradnje te poticanja novih pokretača i zamaha rasta u ovim izazovnim vremenima.
Kako se čelnici ponovno okupljaju, očekuje se da će Xi dodatno naglasiti dugogodišnju viziju: otvoreno azijsko-pacifičko gospodarstvo. Za njega ova dinamična regija ostaje motor rasta svijeta, snaga sposobna pogoniti globalno gospodarstvo u budućnosti.
PROMICANJE SLOBODNE TRGOVINE
U 2025. članice APEC-a zajedno će činiti više od 60 posto ukupnog svjetskog BDP-a. Xi regiju smatra ključnim prioritetom za napredovanje slobodne trgovine. Vođen njegovom vizijom, Kina je ojačala gospodarske veze s ostalih 20 članica, među kojima je njih 15 već kineskih partnera u sporazumima o slobodnoj trgovini.
Malezija, članica APEC-a, pruža živopisan primjer. Kina joj je najveći trgovinski partner već 16 uzastopnih godina. „Malezijski durijani sada se mogu dostaviti izravno iz voćnjaka na kineske supermarkete u roku od 24 sata i izuzetno su popularni među kineskim potrošačima“, napisao je Xi u potpisanom članku u travnju, uoči državnog posjeta Maleziji – detalj koji oslikava rastuću snagu bilateralne trgovine. U lipnju 2024. Kina je dodatno otvorila svoje tržište za malezijske durijane. Te iste godine, trgovina između Kine i Malezije dosegla je rekordnih 212 milijardi američkih dolara, suprotno globalnom padu trgovine.
Tijekom posjeta, Xi je rekao malezijskom premijeru Anwaru Ibrahimu, koji će 2025. predsjedati ASEAN-om, da je Kina spremna surađivati s regionalnim zemljama kako bi „iskoristile azijsku stabilnost i izvjesnost za suzbijanje globalne nestabilnosti i neizvjesnosti“. Anwar je odgovorio da ASEAN ne podržava jednostrano uvođenje carina te da će održavati gospodarski rast kroz suradnju.
Xi je, zapravo, dugo predan takvom pristupu. „Povijest nas uči da su otvorenost i suradnja glavni pokretači dinamičnih međunarodnih gospodarskih i trgovinskih aktivnosti“, rekao je Xi 2018. prilikom pokretanja prvog Kineskog međunarodnog uvoznog sajma u Šangaju. Te je godine, dok su unilateralizam i protekcionizam jačali, kineski čelnik odabrao drukčiji put – održati Kinu širom otvorenom. Kao što je više puta istaknuo: „Kina neće promijeniti svoju odlučnost da širi otvaranje na visokoj razini.“
Njegova predanost otvorenosti ima duboke korijene. U 1980-ima, kada je kineska politika otvaranja tek počinjala, Xi je kao mladi dužnosnik u jugoistočnom obalnom gradu Xiamenu već razmišljao unaprijed. Uočio je potencijal grada da napreduje izgradnjom slobodne luke. Godine 1987. Xi je vodio istraživački tim u Singapur – tada već globalno trgovačko i logističko središte – kako bi proučio njihov sustav slobodne luke, godinama prije nego što je APEC osnovan. To je rano istraživanje postavilo temelje za razvoj Xiamena u posebnu ekonomsku zonu s karakteristikama slobodne luke, što je nagovijestilo kako će otvorenost postati ključno obilježje Xijeve strategije povezivanja Kine s ostatkom svijeta.
Tijekom godina ta se vizija otvorenosti razvijala, od lokalnih eksperimenata u obalnim reformskim zonama do šire strategije međunarodnog angažmana. Bilo da se radi o promicanju slobodne trgovine ili zagovaranju multilateralizma, Xi je dosljedno smatrao otvorenu suradnju temeljem kineskog razvoja i njezine uloge u svijetu.
Još 2013., kada je prvi put sudjelovao na sastanku čelnika APEC-a, Xi je iznio jasnu viziju: Kinu posvećenu izgradnji regionalnog okvira suradnje koji obuhvaća obje strane Tihog oceana i koristi svim uključenima. Tijekom proteklog desetljeća to se obećanje počelo ostvarivati.
Sljedeće godine Xi je bio domaćin sastanka čelnika APEC-a u Pekingu, gdje je forum usvojio „Pekinšku mapu puta“, službeno pokrenuvši proces prema Zoni slobodne trgovine Azije i Pacifika (FTAAP).
Danas se putevi prema FTAAP-u sve jasnije oblikuju. Pod Xijevim vodstvom Kina u potpunosti provodi obveze iz Regionalnog sveobuhvatnog gospodarskog partnerstva (RCEP) i aktivno promiče njegov visokokvalitetan razvoj. Kao najveća zona slobodne trgovine na svijetu, RCEP povezuje 15 zemalja Azijsko-pacifičke regije – od kojih je 12 članica APEC-a – i jača gospodarsku međuovisnost regije.
Xijeva agenda slobodne trgovine dobila je novi zamah kada su Kina i ASEAN upravo u utorak potpisali verziju 3.0 Sporazuma o slobodnoj trgovini Kina–ASEAN.
Lee Hee-sup, glavni tajnik Tajništva trilateralne suradnje (TCS), rekao je da Kina, promičući multilateralizam i slobodnu trgovinu, igra vodeću ulogu u raznim multilateralnim mehanizmima u Azijsko-pacifičkoj regiji, uključujući RCEP, TCS, ASEAN+3 i APEC. „Očekuje se da će Kina nastaviti pokazivati vodstvo kroz ovu organsku mrežu mehanizama, unapređujući regionalnu suradnju i gospodarsku integraciju“, rekao je.
UNAPRJEĐIVANJE POVEZANOSTI
Xijev prvi APEC-ov posjet podudario se s još jednim važnim trenutkom. Godine 2013., tijekom državnog posjeta Indoneziji, domaćinu tadašnjeg APEC sastanka, Xi je predložio Pomorski put svile 21. stoljeća – ključnu komponentu Inicijative Pojas i put (BRI). Od tada je inicijativa izrasla u snažan pokretač rasta koji povezuje gospodarstva diljem Azijsko-pacifičke regije i preoblikuje trgovačke rute.
Više od desetljeća kasnije mreža se i dalje širi. U travnju ove godine, tijekom državnog posjeta Vijetnamu, Xi i vijetnamski čelnik To Lam započeli su razgovore o izgradnji željeznice koja bi povezala dvije zemlje. Time bi se dodatno ojačala željeznička mreža BRI-a u regiji, pridružujući se značajnim projektima poput kinesko-laoske, kinesko-tajlandske i željeznice Jakarta–Bandung, te malezijskog Istočnog obalnog željezničkog projekta.
BRI se proteže daleko izvan Azije. U studenom prošle godine Xi je otputovao u Peru na inauguraciju luke Chancay, pomorskih vrata koja povezuju Azijsko-pacifičku regiju s Latinskom Amerikom. Skraćivanjem vremena plovidbe između Perua i Kine na samo 23 dana i smanjenjem logističkih troškova za najmanje 20 posto, luka će postati važna arterija globalne trgovine. Xi je iznio svoju viziju Chancaya: „aktivno istražiti model koji potiče logistiku kroz prometne koridore, trgovinu kroz logistiku i industrije kroz trgovinu.“
Kako se fizičke veze produbljuju, Xi često naglašava potrebu jačanja druge vrste povezanosti – one manje vidljive, ali jednako važne: stabilnosti globalnih industrijskih i opskrbnih lanaca.
U svijetu suočenom s prijetnjom razdvajanja i fragmentacije lanaca opskrbe, Xi tvrdi: „Zemlje bi gospodarsku međuovisnost trebale promatrati kao priliku za nadopunjavanje svojih prednosti i postizanje obostrane koristi, a ne kao rizik.“
Po Xijevu mišljenju, u doba gospodarske globalizacije nisu potrebni zidovi podjela, već mostovi komunikacije; ne željezne zavjese sukoba, nego autoceste suradnje.
Krajem ožujka ove godine, Xi se u Pekingu sastao s više od 40 globalnih izvršnih direktora i poslovnih lidera kako bi razgovarali o globalnom gospodarskom okruženju. Njegova je
poruka bila jednostavna, ali snažna: „Često kažem da gašenje tuđeg svjetla neće učiniti vaše svjetlije, a blokiranje tuđeg puta na kraju će blokirati vaš vlastiti.“ Xi je više puta naglašavao važnost stranih poduzeća u napretku kineske politike otvaranja. Na tom je skupu obećao da će „pružiti najveće moguće olakšice za trgovinu i ulaganja u Kini“.
Sean Stein, predsjednik Američko-kineskog poslovnog vijeća, bio je među sudionicima. Nakon što je čuo Xijeve riječi, rekao je: „Ulaganje u Kinu znači ulaganje u budućnost.“
Za Xija, povezanost nije samo pitanje čelika i betona – riječ je i o ljudima. Vjeruje da kulturne razmjene i međusobno razumijevanje stvaraju temelje za trajnu suradnju. Kina je uvela politike bezviznog režima i proširila kulturne inicijative kako bi svijet imao lakši pristup Kini. Te su mjere dale rezultate – broj stranih posjetitelja zemlji raste iz godine u godinu.
Taj duh povezanosti jasno se vidio tijekom sastanka čelnika APEC-a 2024. u Peruu, kada je Xijev razgovor s čileanskim predsjednikom Gabrielom Boricem poprimio topao, osobni ton.
Boric se prisjetio nedavnog događaja kod kuće: „Prije ovog posjeta Peruu, bio sam pozvan na međunarodni sajam knjiga u Santiagu“, rekao je Xiju. „Sva vaša djela bila su izložena, zajedno s radovima kineskih pjesnika, pisaca i umjetnika.“ Boric je Xiju darovao španjolsko izdanje knjige Xi Jinping: Upravljanje Kinom, Svezak IV i zamolio ga da ga potpiše. U toj dvorani riječi i tinte, kontinenti su se činili bližima. „To me jako raduje,“ rekao je Boric. „Budući razvoj odnosa naših dviju zemalja koristit će od mnogih sporazuma o suradnji, a još više od kulturnog dijaloga i obrazovnih razmjena.“
IZGRADNJA ZAJEDNIČKE ZAJEDNICE
APEC je rođen u ključnom trenutku kada je val gospodarske globalizacije počeo rasti. Od samog početka forum je nosio jasnu misiju: promicati otvorenost i gospodarsku integraciju. Tijekom desetljeća ta je predanost potaknula ono što se naziva „Azijsko-pacifičkim čudom“ – razdobljem iznimnog rasta i transformacije koje je preoblikovalo svjetsko gospodarstvo.
Za Xija taj pionirski duh mora se nastaviti. Često kaže da azijsko-pacifička suradnja treba „imati hrabrosti preuzeti vodstvo“. Kako APEC obilježava 30 godina, Xi se pred čelnicima foruma vraća jednom ključnom pitanju: kako regija može stvoriti sljedećih „zlatnih trideset godina“ razvoja? Njegov odgovor ostaje isti: izgraditi azijsko-pacifičku zajednicu zajedničke budućnosti.
Godine 2020. APEC je pokrenuo Putrajaya Vision 2040, novi dugoročni plan koji teži stvaranju „otvorene, dinamične, otporne i mirne azijsko-pacifičke zajednice do 2040.“
Kineski čelnik priznaje da se zemlje razlikuju po nacionalnim uvjetima i očekivanjima. No, smatra da je najvažnije razlike rješavati dijalogom i zajednički tražiti rješenja za zajedničke izazove.
Xi je jednom upotrijebio drevnu kinesku mudrost kako bi APEC prikazao kao obitelj gospodarstava povezanih golemim, tekućim vodama Tihog oceana: „Najveće dobro je poput vode; voda koristi svima, a ne natječe se.“ „Ogromni Tihi ocean dovoljno je velik za sve“, rekao je Xi, naglašavajući svoje uvjerenje u suživot i suradnju.
Taj se duh ne ogleda samo u Xijevom zalaganju za kinesku suradnju s regionalnim zemljama, već i u njegovim naporima da im pomogne u suočavanju s globalnim izazovima, posebno klimatskim promjenama.
U veljači je Xi pozvao sultana Bruneja, Hassanal Bolkiah Mu’izzaddin Waddaulaha, da posjeti Kinu i prisustvuje otvaranju 9. Azijskih zimskih igara u sjeveroistočnom kineskom gradu Harbinu.
Uoči Igara, dvojica su čelnika u Pekingu razgovarala o suradnji u novim industrijama poput digitalnog gospodarstva, umjetne inteligencije i novih izvora energije, kao i u tradicionalnim sektorima poput poljoprivrede i ribarstva. Brunej će biti domaćin ASEAN-ovog Centra za klimatske promjene i blisko surađivati s Kinom u klimatskim akcijama. Za Xija, to partnerstvo ima simbolično značenje. Istaknuo je da su Kina i Brunej „postavili primjer ravnopravnog odnosa između velikih i malih zemalja, te suradnje koja donosi obostranu korist i dobit za sve strane“.
Gledajući naprijed, Xi vidi Azijsko-pacifičku regiju kao „lokomotivu“ globalizacije. Novi val tehnoloških i industrijskih promjena pokreće svjetski prijelaz prema digitalnom, zelenom i pametnom gospodarstvu. Takve promjene, tvrdi Xi, stvaraju snažan zamah za sljedeću fazu globalizacije.
Često opisuje svjetsko gospodarstvo kao „potezanje užeta“ između snaga koje potiču i onih koje ometaju integraciju, ali vjeruje da će snage koje potiču integraciju na kraju prevladati. „Sve dok djelujemo u duhu otvorenosti i povezanosti,“ rekao je, „ogromni Pacifik postat će autocesta za još veći prosperitet i rast.“