Vizija Xi Jinpinga o otvorenom i uključivom Azijsko-pacifičkom području

Usred rastućih trgovinskih šokova i pojačanih geopolitičkih neizvjesnosti, kineski predsjednik Xi Jinping će se ovih dana pridružiti čelnicima gospodarstava APEC-a u Južnoj Koreji, s ciljem izgradnje konsenzusa o zajedničkom prosperitetu i ponovnog potvrđivanja kineske predanosti otvorenoj i uključivoj gospodarskoj globalizaciji. Međunarodni monetarni fond predviđa da će gospodarski rast u azijsko-pacifičkoj regiji usporiti s 4,5 posto ove godine na 4,1 posto u 2026., što je zabrinjavajuća prognoza koja naglašava hitnost očuvanja duha suradnje te poticanja novih pokretača i zamaha rasta u ovim izazovnim vremenima.

Kako se čelnici ponovno okupljaju, očekuje se da će Xi dodatno naglasiti dugogodišnju viziju: otvoreno azijsko-pacifičko gospodarstvo. Za njega ova dinamična regija ostaje motor rasta svijeta, snaga sposobna pogoniti globalno gospodarstvo u budućnosti.

Foto: Shen Hong

PROMICANJE SLOBODNE TRGOVINE

U 2025. članice APEC-a zajedno će činiti više od 60 posto ukupnog svjetskog BDP-a. Xi regiju smatra ključnim prioritetom za napredovanje slobodne trgovine. Vođen njegovom vizijom, Kina je ojačala gospodarske veze s ostalih 20 članica, među kojima je njih 15 već kineskih partnera u sporazumima o slobodnoj trgovini.

Malezija, članica APEC-a, pruža živopisan primjer. Kina joj je najveći trgovinski partner već 16 uzastopnih godina. „Malezijski durijani sada se mogu dostaviti izravno iz voćnjaka na kineske supermarkete u roku od 24 sata i izuzetno su popularni među kineskim potrošačima“, napisao je Xi u potpisanom članku u travnju, uoči državnog posjeta Maleziji – detalj koji oslikava rastuću snagu bilateralne trgovine. U lipnju 2024. Kina je dodatno otvorila svoje tržište za malezijske durijane. Te iste godine, trgovina između Kine i Malezije dosegla je rekordnih 212 milijardi američkih dolara, suprotno globalnom padu trgovine.

Tijekom posjeta, Xi je rekao malezijskom premijeru Anwaru Ibrahimu, koji će 2025. predsjedati ASEAN-om, da je Kina spremna surađivati s regionalnim zemljama kako bi „iskoristile azijsku stabilnost i izvjesnost za suzbijanje globalne nestabilnosti i neizvjesnosti“. Anwar je odgovorio da ASEAN ne podržava jednostrano uvođenje carina te da će održavati gospodarski rast kroz suradnju.

Foto: Li Xueren

Xi je, zapravo, dugo predan takvom pristupu. „Povijest nas uči da su otvorenost i suradnja glavni pokretači dinamičnih međunarodnih gospodarskih i trgovinskih aktivnosti“, rekao je Xi 2018. prilikom pokretanja prvog Kineskog međunarodnog uvoznog sajma u Šangaju. Te je godine, dok su unilateralizam i protekcionizam jačali, kineski čelnik odabrao drukčiji put – održati Kinu širom otvorenom. Kao što je više puta istaknuo: „Kina neće promijeniti svoju odlučnost da širi otvaranje na visokoj razini.“

Njegova predanost otvorenosti ima duboke korijene. U 1980-ima, kada je kineska politika otvaranja tek počinjala, Xi je kao mladi dužnosnik u jugoistočnom obalnom gradu Xiamenu već razmišljao unaprijed. Uočio je potencijal grada da napreduje izgradnjom slobodne luke. Godine 1987. Xi je vodio istraživački tim u Singapur – tada već globalno trgovačko i logističko središte – kako bi proučio njihov sustav slobodne luke, godinama prije nego što je APEC osnovan. To je rano istraživanje postavilo temelje za razvoj Xiamena u posebnu ekonomsku zonu s karakteristikama slobodne luke, što je nagovijestilo kako će otvorenost postati ključno obilježje Xijeve strategije povezivanja Kine s ostatkom svijeta.

Tijekom godina ta se vizija otvorenosti razvijala, od lokalnih eksperimenata u obalnim reformskim zonama do šire strategije međunarodnog angažmana. Bilo da se radi o promicanju slobodne trgovine ili zagovaranju multilateralizma, Xi je dosljedno smatrao otvorenu suradnju temeljem kineskog razvoja i njezine uloge u svijetu.

Još 2013., kada je prvi put sudjelovao na sastanku čelnika APEC-a, Xi je iznio jasnu viziju: Kinu posvećenu izgradnji regionalnog okvira suradnje koji obuhvaća obje strane Tihog oceana i koristi svim uključenima. Tijekom proteklog desetljeća to se obećanje počelo ostvarivati.

Sljedeće godine Xi je bio domaćin sastanka čelnika APEC-a u Pekingu, gdje je forum usvojio „Pekinšku mapu puta“, službeno pokrenuvši proces prema Zoni slobodne trgovine Azije i Pacifika (FTAAP).

Danas se putevi prema FTAAP-u sve jasnije oblikuju. Pod Xijevim vodstvom Kina u potpunosti provodi obveze iz Regionalnog sveobuhvatnog gospodarskog partnerstva (RCEP) i aktivno promiče njegov visokokvalitetan razvoj. Kao najveća zona slobodne trgovine na svijetu, RCEP povezuje 15 zemalja Azijsko-pacifičke regije – od kojih je 12 članica APEC-a – i jača gospodarsku međuovisnost regije.

Xijeva agenda slobodne trgovine dobila je novi zamah kada su Kina i ASEAN upravo u utorak potpisali verziju 3.0 Sporazuma o slobodnoj trgovini Kina–ASEAN.

Lee Hee-sup, glavni tajnik Tajništva trilateralne suradnje (TCS), rekao je da Kina, promičući multilateralizam i slobodnu trgovinu, igra vodeću ulogu u raznim multilateralnim mehanizmima u Azijsko-pacifičkoj regiji, uključujući RCEP, TCS, ASEAN+3 i APEC. „Očekuje se da će Kina nastaviti pokazivati vodstvo kroz ovu organsku mrežu mehanizama, unapređujući regionalnu suradnju i gospodarsku integraciju“, rekao je.

Foto: Lin Shanchuan

UNAPRJEĐIVANJE POVEZANOSTI

Xijev prvi APEC-ov posjet podudario se s još jednim važnim trenutkom. Godine 2013., tijekom državnog posjeta Indoneziji, domaćinu tadašnjeg APEC sastanka, Xi je predložio Pomorski put svile 21. stoljeća – ključnu komponentu Inicijative Pojas i put (BRI). Od tada je inicijativa izrasla u snažan pokretač rasta koji povezuje gospodarstva diljem Azijsko-pacifičke regije i preoblikuje trgovačke rute.

Više od desetljeća kasnije mreža se i dalje širi. U travnju ove godine, tijekom državnog posjeta Vijetnamu, Xi i vijetnamski čelnik To Lam započeli su razgovore o izgradnji željeznice koja bi povezala dvije zemlje. Time bi se dodatno ojačala željeznička mreža BRI-a u regiji, pridružujući se značajnim projektima poput kinesko-laoske, kinesko-tajlandske i željeznice Jakarta–Bandung, te malezijskog Istočnog obalnog željezničkog projekta.

BRI se proteže daleko izvan Azije. U studenom prošle godine Xi je otputovao u Peru na inauguraciju luke Chancay, pomorskih vrata koja povezuju Azijsko-pacifičku regiju s Latinskom Amerikom. Skraćivanjem vremena plovidbe između Perua i Kine na samo 23 dana i smanjenjem logističkih troškova za najmanje 20 posto, luka će postati važna arterija globalne trgovine. Xi je iznio svoju viziju Chancaya: „aktivno istražiti model koji potiče logistiku kroz prometne koridore, trgovinu kroz logistiku i industrije kroz trgovinu.“

Kako se fizičke veze produbljuju, Xi često naglašava potrebu jačanja druge vrste povezanosti – one manje vidljive, ali jednako važne: stabilnosti globalnih industrijskih i opskrbnih lanaca.

Foto: Li Xiang

U svijetu suočenom s prijetnjom razdvajanja i fragmentacije lanaca opskrbe, Xi tvrdi: „Zemlje bi gospodarsku međuovisnost trebale promatrati kao priliku za nadopunjavanje svojih prednosti i postizanje obostrane koristi, a ne kao rizik.“

Po Xijevu mišljenju, u doba gospodarske globalizacije nisu potrebni zidovi podjela, već mostovi komunikacije; ne željezne zavjese sukoba, nego autoceste suradnje.

Krajem ožujka ove godine, Xi se u Pekingu sastao s više od 40 globalnih izvršnih direktora i poslovnih lidera kako bi razgovarali o globalnom gospodarskom okruženju. Njegova je

poruka bila jednostavna, ali snažna: „Često kažem da gašenje tuđeg svjetla neće učiniti vaše svjetlije, a blokiranje tuđeg puta na kraju će blokirati vaš vlastiti.“ Xi je više puta naglašavao važnost stranih poduzeća u napretku kineske politike otvaranja. Na tom je skupu obećao da će „pružiti najveće moguće olakšice za trgovinu i ulaganja u Kini“.

Sean Stein, predsjednik Američko-kineskog poslovnog vijeća, bio je među sudionicima. Nakon što je čuo Xijeve riječi, rekao je: „Ulaganje u Kinu znači ulaganje u budućnost.“

Za Xija, povezanost nije samo pitanje čelika i betona – riječ je i o ljudima. Vjeruje da kulturne razmjene i međusobno razumijevanje stvaraju temelje za trajnu suradnju. Kina je uvela politike bezviznog režima i proširila kulturne inicijative kako bi svijet imao lakši pristup Kini. Te su mjere dale rezultate – broj stranih posjetitelja zemlji raste iz godine u godinu.

Taj duh povezanosti jasno se vidio tijekom sastanka čelnika APEC-a 2024. u Peruu, kada je Xijev razgovor s čileanskim predsjednikom Gabrielom Boricem poprimio topao, osobni ton.

Boric se prisjetio nedavnog događaja kod kuće: „Prije ovog posjeta Peruu, bio sam pozvan na međunarodni sajam knjiga u Santiagu“, rekao je Xiju. „Sva vaša djela bila su izložena, zajedno s radovima kineskih pjesnika, pisaca i umjetnika.“ Boric je Xiju darovao španjolsko izdanje knjige Xi Jinping: Upravljanje Kinom, Svezak IV i zamolio ga da ga potpiše. U toj dvorani riječi i tinte, kontinenti su se činili bližima. „To me jako raduje,“ rekao je Boric. „Budući razvoj odnosa naših dviju zemalja koristit će od mnogih sporazuma o suradnji, a još više od kulturnog dijaloga i obrazovnih razmjena.“

Foto: Huang Jingwen

IZGRADNJA ZAJEDNIČKE ZAJEDNICE

APEC je rođen u ključnom trenutku kada je val gospodarske globalizacije počeo rasti. Od samog početka forum je nosio jasnu misiju: promicati otvorenost i gospodarsku integraciju. Tijekom desetljeća ta je predanost potaknula ono što se naziva „Azijsko-pacifičkim čudom“ – razdobljem iznimnog rasta i transformacije koje je preoblikovalo svjetsko gospodarstvo.

Za Xija taj pionirski duh mora se nastaviti. Često kaže da azijsko-pacifička suradnja treba „imati hrabrosti preuzeti vodstvo“. Kako APEC obilježava 30 godina, Xi se pred čelnicima foruma vraća jednom ključnom pitanju: kako regija može stvoriti sljedećih „zlatnih trideset godina“ razvoja? Njegov odgovor ostaje isti: izgraditi azijsko-pacifičku zajednicu zajedničke budućnosti.

Godine 2020. APEC je pokrenuo Putrajaya Vision 2040, novi dugoročni plan koji teži stvaranju „otvorene, dinamične, otporne i mirne azijsko-pacifičke zajednice do 2040.“

Kineski čelnik priznaje da se zemlje razlikuju po nacionalnim uvjetima i očekivanjima. No, smatra da je najvažnije razlike rješavati dijalogom i zajednički tražiti rješenja za zajedničke izazove.

Foto: Lai Xiangdong

Xi je jednom upotrijebio drevnu kinesku mudrost kako bi APEC prikazao kao obitelj gospodarstava povezanih golemim, tekućim vodama Tihog oceana: „Najveće dobro je poput vode; voda koristi svima, a ne natječe se.“ „Ogromni Tihi ocean dovoljno je velik za sve“, rekao je Xi, naglašavajući svoje uvjerenje u suživot i suradnju.

Taj se duh ne ogleda samo u Xijevom zalaganju za kinesku suradnju s regionalnim zemljama, već i u njegovim naporima da im pomogne u suočavanju s globalnim izazovima, posebno klimatskim promjenama.

U veljači je Xi pozvao sultana Bruneja, Hassanal Bolkiah Mu’izzaddin Waddaulaha, da posjeti Kinu i prisustvuje otvaranju 9. Azijskih zimskih igara u sjeveroistočnom kineskom gradu Harbinu.

Uoči Igara, dvojica su čelnika u Pekingu razgovarala o suradnji u novim industrijama poput digitalnog gospodarstva, umjetne inteligencije i novih izvora energije, kao i u tradicionalnim sektorima poput poljoprivrede i ribarstva. Brunej će biti domaćin ASEAN-ovog Centra za klimatske promjene i blisko surađivati s Kinom u klimatskim akcijama. Za Xija, to partnerstvo ima simbolično značenje. Istaknuo je da su Kina i Brunej „postavili primjer ravnopravnog odnosa između velikih i malih zemalja, te suradnje koja donosi obostranu korist i dobit za sve strane“.

Foto: Yin Bogu

Gledajući naprijed, Xi vidi Azijsko-pacifičku regiju kao „lokomotivu“ globalizacije. Novi val tehnoloških i industrijskih promjena pokreće svjetski prijelaz prema digitalnom, zelenom i pametnom gospodarstvu. Takve promjene, tvrdi Xi, stvaraju snažan zamah za sljedeću fazu globalizacije.

Često opisuje svjetsko gospodarstvo kao „potezanje užeta“ između snaga koje potiču i onih koje ometaju integraciju, ali vjeruje da će snage koje potiču integraciju na kraju prevladati. „Sve dok djelujemo u duhu otvorenosti i povezanosti,“ rekao je, „ogromni Pacifik postat će autocesta za još veći prosperitet i rast.“