Odvratna je! Duga je sigurno deset centimetara i debela kao prst, opisuje Damijana koja je gusjenicu otkrila u susjedinom mladom masliniku u blizini Poreča. 

- Pitale smo starije ljude, a i maslinare o čemu se radi, ali nitko nikad ranije nije vidio nešto slično - kaže i dodaje kako su već dvije masline ostale bez listova. 

- Potpuno ih je pobrstila. Sad je susjeda drži u tegli, a donijela je i dvije grančice masline koje gusjenica zadovoljno gricka - kaže Damijana.

Nakon što je pogledala fotografije, viša kustosica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Iva Mihoci utvrdila je da se radi o gusjenici noćnog leptira iz porodice ljiljaka. Poznata je i kao mrtvačka glava, a naziv je dobila zbog bijele šare u obliku mrtvačke glave koja se leptiru nalazi na gornjoj strani prsišta. 

- Obzirom na fotografiju, gusjenica je u petom stadiju razvojnog ciklusa leptira. Tada se zbog veličine kreće malo i samo onda kad treba pronaći novi list biljke hraniteljice. U prehrani koristi više od 100 rodova biljaka, najviše krumpira, batata, ali i kanabisa te potencijalno otrovnog velebilja kao i biljke iz porodice maslinovki, što se vidi na ovome primjeru. Međutim, iako bi joj ime dalo naslutiti drukčije, mrtvačka glava ne uzrokuje veće ekonomske štete - objašnjava Mihoci.

Dodaje i kako gusjenica u svom posljednjem stadiju razvoja dosegne dužinu od 12 do 13 centimetara i da joj nakon toga slijedi kukuljenje, odnosno hibernacija ili prezimljavanje.