To je to što me zanima!

Dubravko Merlić o Željki Ogresti i novoj emisiji sa sinom: 'Znate kako je pretis lonac dobio ime?'

Od 'Slikom na sliku', preko 'Piramide', do dokumentaraca. Već 6. prosinca gledamo novi projekt Dubravka Merlića - 'Moderna vremena' koji je napravio sa sinom Matejem
Vidi originalni članak

Jučerašnjom projekcijom u zagrebačkom Cinestaru predstavljen je novi serijal Mateja i Dubravka Merlića 'Moderna vremena', koji će se od 6. prosinca emitirati na HRT-u. Sedam epizoda pratit ćemo srijedom u prime-timeu, a tema je povijest hrvatskog dizajna od 50-ih do danas. Razdoblje od 70-ak godina razrađeno je po dekadama.

NOVI DOKUMENTARAC NA HRT-U Dubravko Merlić: 'Gledali smo zaista teške stvari u Černobilu, nije bilo lako snimati u gradu'

Neke dekade su obrađene kroz dvije epizode, neke u jednoj, a ideja je da se propita i politički, socijalni ekonomski aspekt, tek da se vidi, osjeti duh vremena koji je iznjedrio određeni dizajn. Posljednja epizoda govori o dizajnu 90-ih do danas, lomu koji je nastao zbog privatizacije i rata. Ideja da uopće krenu u novi projekt krenula je od Merlića mlađeg.

Serijal ste autorski napravili sa sinom Matejem, no ovo nije prva suradnja. Koliko vi učite iz te mladosti, a što on 'uzima' od vašeg iskustva?

Puno projekata je iza nas u kojima je Matej imao producentsku ulogu, pisao glazbu, a ja sam ili sam ili s pokojnim Željkom Matićem bio autor. Ovo je prvi put da radimo zajednički kao autori. Obojica imamo strast prema vintage stvarima; gitarama, satovima i namještaju. Na početku smo mislili da će projekt biti malo jednostavniji, ali pokazalo se da je cijeli posao bio dubinsko kopanje, istraživanje... Najvažnije, zašto se uopće radi televizijska emisija, kako je sve to napisano, pofotkano, pretvoriti u pitku TV robu. Kako je riječ o interijerima, odlučili smo se na studijski segment, s kratkim razgovorima.

Otkud današnji obrtnici u vašoj priči?

Kako je industrijska proizvodnja nakon 90-e zamrla, ili je ima jako malo, odlučili smo u svakoj epizodi proizvesti nešto iz tog doba.
Puno je tu i arhivskih snimaka, stvari koje smo mi snimali, a redatelj Tomislav Šoban dao je projektu svoj kreativni pečat. Vjerujem da će gledatelje zaintrigirati naša televizijska obrada. Svima nam je najveći problem što je ponuda razmazila gledatelje, odavno više ne gledaju samo hrvatske programe. Sve televizije svijeta su na pladnju, a mi smo kao autori u izazovu kako zadovoljiti visoka očekivanja s budžetom koji imamo. Slikovito rečeno, naš cijeli serijal košta kao tri minute budžeta dokumentaraca primjerice Davida Attenborougha. Naša jedina šansa je da budemo kreativni da se tako nadomjesti financijski aspekt.

'OPSTANAK 2' Dubravko: Sin i ja našli smo modus kako da radimo zajedno

Svako malo objavite na Facebooku neki zanimljivi štiklec. A što se sve događalo iza kamere?

Samo rad, 10, 12 sati dnevno, kao i donedavno u montaži i pripremi. Fora su mi ti štikleci iz povijesti dizajna. Puno ljudi, primjerice, ne zna otkud ime pretis lonac. Po tvornici Pretis iz Vogošće kraj Sarajeva. Ime Pretis značilo je 'predsjednik Tito Sarajevo'. Pravi štiklec.

Što ćemo sve vidjeti iz, primjerice, vremena vaše mladosti?

Sjedili smo u jako dobro dizajniranim stolicama, koristili mlince za kavu dizajnirane na svjetskoj razini, puštali ploče na Tosci ili Traviati, gramofonima opet svjetskog dizajna. Puno toga sam se sjetio, od polovice 60-ih na ovamo. Koliko smo kao društvo bili okruženi savršenim i pristupačnim dizajnom. Pamtim i prve televizore, koje je za RIZ radio Bruno Planinšek, dizajn ambalaža; mlijeka, deterdženata, sve što je nekako živjelo oko nas. Pa neonska reklama za Chromos, onaj ličilac koji boji nebo. Doznali smo tko ju je osmislio i mislim da će to prepoznavanje iz bivših vremena ljudima biti zanimljivo. Sjećam se, naravno, i svog studiranja na Filozofskom, sve slobodno vrijeme provodili smo u RANS Moše Pijade. Tamo smo sjedili u Bernardijevim stolicama, fantastično dizajniranom interijeru. Tad nam je to bilo normalno, danas mislim da je bila velika privilegija tamo biti.

Jeste li nostalgični prema 70-ima, 80-ima? Po čemu ih pamtite?

Tih godina, a i 90-ih, aktivno sam živio. Pokazivao sam neka mjesta Matejevoj mladoj ekipi i zanimljivo mi je bilo gledati njihove reakcije, prepoznavanja nekih stvari. Svatko će naći poveznice, ali nije nam cilj bio buditi nostalgiju. Sad je trendi i ima je dosta, posebice iz 70-ih i 80-ih. Trudili smo se poslu pristupiti realno i možda će ljude potaknuti da vide kako se funkcioniralo u onom sistemu, Hrvatska u Jugoslaviji, kako su elite došle u poziciju raditi najodgovornije stvari; umjetničke, intelektualne, arhitektonske, dizajnerske. Imali su otvorene ruke. Brzo su se gradili stanovi, jedni se nadovezivali na druge. S gradnjom su se odmah dizajnirali stolovi koji pašu u blagovaonicu, stolice, dnevni boravci... jako su bili angažirani. Nije im bilo stalo do toga da naprave skupo pa prodaju nego masovno i da bude dostupno svakome.

Za našu naslovnicu utjelovili ste Dicka Cavetta. Je li on bio uzor u mladosti? Zašto ga volite?

I dok nisam znao da ću se baviti ovim poslom, Cavett me je oduševljavao. Mega, globalna zvijezda, koliko je to u onim vremenima bez interneta bilo moguće. Radio je fantastičan talk show, bio je iznimno kvalitetan kao voditelj. Ima ih još nekoliko koje volim i cijenim; odličan novinar David Frost, pa Peter Jennings koji je radio vijesti na ABC-ju i dvojica s kojima sam radio dok sam bio u Americi, to su Dan Rather, voditelj glavnih vijesti na CBS-u, i Ted Koppel na ABS-u kojeg sam 1993. i upoznao. Vodio je emisiju 'Nightline', dnevna večernja emisija poput 'Slikom na sliku'.

Iza vas je više od 30 godina na raznim televizijama. Koji su bili trenuci koji i danas izmame osmijeh? Što pamtite s veseljem?

Ne znam. Mislim da smo Željka i ja imali sreću da u toj dugogodišnjoj karijeri imamo jako dobrih stvari. 'Slikom na sliku', 'Piramida', njezini talk showovi 'Duoptrija', 'Večeras sa Željkom Ogrestom', 'Željka Ogresta i gosti'... Jako su mi dragi naši dokumentarci, 'Opstanak' 1 i 2... Drži nas želja da budemo kreativni, da imamo prostora napraviti ozbiljne stvari.

Od prvog imena informativnog programa do game showova i dokumentaraca. Što je potaknulo promjenu?

Zajedno smo Željka i ja s HRT-a otišli 2001. Osjetiš trenutak kad više ništa ne možeš promijeniti. Bio sam i na nekoliko edukacija oko tog menadžmenta, leadershipa i jedna od teza je uvijek 'Change, love or leave'. Promijeni, prihvati ili se makni. Preveliki je to sustav da bismo ga mijenjali na način kako mislimo da treba funkcionirati. Otišli smo i našli se na tržištu. Jasno da smo imali puno ideja što bi trebalo raditi, ali možda tako nisu mislili oni koji financiraju. Tražili smo prostore i tako došli do 'Piramide', 'Kontraplana', dokumentaraca. Sad razvijamo i igrane serije. Zasad još ne možemo proći, ali valjda će se jednog dana i to dogoditi.

Zanima li vas Zagorka?

Ne, zanimaju nas naše autorske stvari. Imamo nekoliko u razvoju, a 'Sjene u mraku' je gotova. Skandi noir koji se događa u malom gradu, enigmatska ubojstva povezana s traumama iz prošlosti. Mislim da bi je bilo zanimljivo pogledati...

Zašto više ne radite game showove? 'Piramide' se i danas rado sjetimo...

Nema prostora za njih.
Žao mi je jer puno je ljudi s dobrim idejama i uz potporu televizije... moglo bi i drukčije. Snimali smo sad, među raznih proizvođačima, i u Prostoriji, gdje Tomislav Knezović omogućuje dizajnerima s idejom da je realiziraju. Pomaže im, financira ih. Tako bi trebala i televizija. Ideja može biti i na dvije kartice teksta. Tako sam im 'Piramidu' donio. U travnju 2004. su Marija Nemčić i Božo Sušec rekli da im se sviđa i predložili da izađemo u studenom. Imali smo dovoljno prostora, šest, sedam mjeseci vremena da okupimo ekipu, sve temeljito pripremiti i to onda mora dobro ispasti. Svaka improvizacija u pripremi u konačnici se pokaže manjkava. Zato smo svakom projektu posvećeni totalno, dan i noć radimo. Kako će ljudi reagirati, prihvatiti, tko to zna, to je uvijek taj trenutak istine.

Danas su iza vas 'Opstanak', 'Jedna jedina'... Kakve su povratne informacije, što vam kažu nepoznati ljudi, obitelj, kolege?

Odlične su reakcije, prepoznaju trud, želju da donesemo istinu, da ne koketiramo ni s kime nego radimo za gledatelje.

Što vi gledate na televiziji? Što vas opušta, a što gledate a da ne trepnete?

Gledam sve. Svi koji smo u ovom poslu pratimo što se događa na svjetskoj i našoj lokalnoj razini. Gledam sve što rade kolege, u kojem smjeru idu, koliko je tko uspio, pokušavam prepoznati zašto neke stvari ne idu najbolje. Nisam gledatelj koji se opusti, nego gledam stručno. Uz sve moguće domaće programe, imamo i sve platforme, pa i to gledamo. Ali sve je manje i manje kvalitetnih stvari. Dogodila se masovna proizvodnja i ako danas budu dvije, tri velike serije godišnje, to je jako puno.

Prije 23 godine počeli ste predavati na Vernu. Koliko osobnih iskustva unosite u predavanja? Koliko važno studente upoznati i s praksom, terenom?

Predajem Inovativne TV forme, radimo na tome kako biti inovativan na malim i velikim razinama te na razinama formata. Dajem puno praktičnih stvari, objašnjavam od prve do zadnje, projekte koje sam radio, upozoravam gdje su bile neke zamke. Vraćam ih puno u prošlost jer mlađe generacije više uopće nemaju odnos prema prošlosti. Kad ih pitam gledaju li stare filmove, oni kažu gledamo, a misle na filmove od prije pet godina. Pokušavam im dati presjek što se prije događalo i koliko se puno toga može saznati, naučiti iz prošlosti.

NA HRT-U POČINJE 'OPSTANAK' Merlić dokumentarac snimao sa sinom: 'Čekamo žestoke kritike'

Jeste li im pustili 'Slikom na sliku'?

Nisam, ali sam pustio dvije epizode 'Opstanka' i 'Piramidu'.

Slušate li redovito Željkinu 'Homo sapiens'?

Kad god mogu, naravno. Željka već deset godina vodi emisiju na Drugom programu Hrvatskog radija i fantastično to radi. Zadovoljna je, dobra joj je radna okolina. Treba to raditi deset godina a da pritom ne ponoviš goste, tako da svaka joj čast!

Što vas sve te godine oboje drži u poslu?

Volimo ga. Kad nešto radimo, radimo do kraja. Imamo i radnu etiku koju smo uspjeli prenijeti i na djecu. Mislim da je to najvažnije. Da se radi i ostvaruje kroz to, što god radio u životu. Svaki profesionalac mora tako, a mi smo samo malo povlašteniji ili nepovlašteniji jer su rezultati jako vidljivi. Svatko ih može pohvaliti ili pokuditi.

Je li vam teško odvojiti posao od privatnosti? Može li se izbjeći da se po doma svako malo nešto ne provuče?

Kako i Matej radi sa mnom, tako često doma pričamo o poslu. Trudimo se izbjeći poslovne teme kad god je moguće. Pokušavamo sve obaviti u uredu i doma se baviti drugim stvarima.

Skladni ste profesionalno-privatni par. I nakon 33 zajedničke godine još volite jedno drugo iznenaditi? Kao kad ste usred noći vozili do Beča da budete sa Željkom?

Davno je to bilo, dok smo još hodali. Željka je išla nešto raditi u Beč i nedostajala mi je. Volim je uvijek iznenaditi, nadam se da uspijevam.

A djeca? Koliko su inficirani vašim poslom?

Matej jest, autorski i produkcijski. I sjajno piše glazbu. Maja uopće nije, ona je arhitektica, ima svoj ured i lijepo radi interijere, a Marta je na studiju, vidjet ćemo u kojem smjeru će ići. To što je odabrala međunarodne odnose sluti da smo je malo zarazili, ali volio bih da ostane na međunarodnim odnosima.

Što nakon serijala? Već je drugi u planu ili jednostavno slijedi uživanje u adventu, nadolazećim blagdanima?

Možda će biti vremena jer kad krene emitiranje, ostaje samo promocija svake epizode pa se od polovice prosinca nadam smiraju. Ali onda opet kreće priprema novog serijala, pa se možda pojavi novi natječaj... Uglavnom, ako i bude stajanje, neće biti dugo jer još jedan serijal nam je prošao na HRT-u.

Putopis?

Zove se 'Plovopis po južnim pučinskim otocima'. Prvi put radim tu formu, putopis. Ići ćemo brodom s našim domaćinom Darkom Zankijem, pripadnikom stare talijanske obitelji koja se u 16. stoljeću doselila na otok Sv. Andrija. Njegovim brodom obići ćemo Vis, Biševo, Sv. Andriju, Palagružu... Pokušat ćemo i u tu formu putopisa donijeti neke inovacije... 

Idi na 24sata

Komentari 1

  • Miške 04.12.2023.

    U Varaždinu je tada bila foto radnja Merlić a bio i jedan profesor iz te porodice, cijenjeni i ugledni ljudi. Jeli Dubravko njihov rod?

Komentiraj...
Vidi sve komentare