Rock’n’Roll = ritam + stav. U ovu jednostavnu jednadžbu Chuck Berry je sažeo najvažniju kulturnu revoluciju druge polovice 20. stoljeća.
Rani rock’n’roll već je bio u điru kad se on pojavio, ali tek je Berry zauzeo buntovni stav s kojim je rock glazba preskočila sve zapreke, od rasnih barijera do strogo nadziranih državnih granica. Preko Chucka svijet je došao do Beatlesa, Stonesa i Kinksa, a mi do Karla Metikoša, Bijelog dugmeta i Partibrejkersa.
Edward Anderson Berry rodio se 18. 10. 1926. u St Louisu. Nakon burne mladosti, u kojoj je zbog oružane pljačke završio iza rešetaka, u proljeće 1955. s preporukom Muddyja Watersa došao je na audiciju u Chess Records i zasvirao rockabilly 'Ida May', koji će pretvoriti u ultimativni američki hit 'Maybelenne'.
Bivši robijaš prodao je milijun ploča i nastavio nizati planetarne uspjehe s vječnim rock’n’roll himnama 'Roll Over Beethoven', 'Too Much Monkey Business', 'School Days', 'Rock’n’Roll Music', 'Sweet Little Sixteen', 'Johnny B. Goode' i 'Carol'.
Na vrhuncu karijere opet je završio u zatvoru. Kad je izašao, zatekao je potpuno drugačiju situaciju na rock’n’roll sceni. Elvis je prešao u Hollywood, Buddy Holly i Eddie Cochran bili su mrtvi, a drugi su se povlačili pred 'Britanskom invazijom' koja je njemu zvučala itekako poznato. Novi britanski sastavi svirali su njegove stare hitove.
Beatlesi su preuzeli 'Roll Over Beethoven' i 'Rock’n’Roll Music', Stonesi 'Come O' i 'Carol', a Kinksi i Yardbirdsi 'Too Much Monkey Business'. Sve što se kasnije pojavilo u rock’n’rollu opet je proizašlo iz njegova ritma i stava.