Tijekom prošlog vikenda održalo se 4. izdanje Bjelovar Record Breakersa. Riječ je o powerlifting natjecanju koje se odvilo u srednjoškolskoj dvorani u 'Terezijinom' gradu od 5. do 7. lipnja. Natjecalo se oko 200 natjecateljica i natjecatelja iz Hrvatske, a event je organizirao powerlifting klub Bjelowbar.
Powerlifting je jedan od manje poznatih sportova u Hrvatskoj. Trenutačno je u rastućem trendu, a svako natjecanje sastoji se od tri takozvana lifta. Prema Međunarodnoj organizaciji za powerlifting (IPF) natjecatelji prvo odrađuju čučanj (squat), zatim potisak s klupe (bench press) i mrtvo dizanje (deadlift).
Kao glavni event cijelog natjecanja pripremljen je 'Prime time' show u kojem se natjecalo osam natjecatelja i isto toliko natjecateljica. Sedam ih je smješteno u 'Prime time' na temelju skupljenih GL ('good lift') bodova prema IPF-u, a jedan/jedna je dobio/la wildcard ili pozivnicu od strane organizatora. Nagradni fond iznosio je 7500 eura; 5000 podijeljeno na prvih pet mjesta u muškoj i ženskoj konkurenciji te 2500 za obaranje državnih rekorda. Prijenos 'Prime timea' natjecanja mogli ste pratiti na kanalu Sportske televizije.
Naravno, nisu svi natjecatelji u istoj kategoriji već su raspoređeni po svojim kilažama, nešto slično kao u borilačkim sportovima. U Bjelovaru su nastupale djevojke i žene od 52 do 84+ kilograma u dobnim kategorijama od kadetkinja do veteranki; isto tako i muškarci od 74 do 120+ kilograma. Treba napomenuti da se kadeti i kadetkinje u ovom sportu definiraju drugačije; oni su u toj dobnoj skupini do 18., a juniori/juniorke do navršene 23. godine.
Apsolutni pobjednik natjecanja se određuje kroz zbroj svih kilaža koje je podigao nakon odrađenih liftova - takozvani total. Ključno je znati da apsolutni pobjednik natjecanja nije onaj koji podigne najviši zbroj kilograma kroz tri lifta, to ovisi o težinskoj kategoriji u kojoj se nalazi i nakon liftova se izračunavaju njegovi sveukupni bodovi (GL - 'good lift' bodovi) preko službenog IPF kalkulatora. Ondje se upisuju natjecateljeva težina i total kilograma koje je podigao nakon čega se dobije konačni izračun bodova. Dodatni novac dobije se ako natjecatelj obori državni rekord, a tijekom Record Breakersa oboreno ih je čak 12.
Apsolutni pobjednik u muškoj konkurenciji bio je Leonardo Blažeković koji je kroz tri lifta podigao sveukupno 780 kilograma i skupio 102,58 bodova. Ostala mjesta pripala su redom Walteru Smajloviću (773 kg, 101,49 bodova), Leonu Piskaču (762,5 kg, 100,28 bodova), Dorianu Mutaku (745 kg, 97,82 bodova) i Mateju Šaliću (775 kg, 97,08 bodova).
Apsolutna pobjednica u ženskoj konkurenciji bila je Teuta Jakupović sa 430,5 podignutih kilograma i 103,06 bodova. Iza nje bile su redom Tara Baće (516 kg, 99,09 bodova), Lea Žunić (410,5 kg, 91,54 bodova), Karla Baličevac (409,5 kg, 91,52 bodova) i Nikolina Josipović (432,5 kg, 89,82 bodova).
Medalje i pehare su dobili i ostali pobjednici u svojim kategorijama, ali njihovi rezultati nisu bili dovoljni za nagradni fond jer su u toj kategoriji najviše podizali lifteri iz Prime timea.
Powerlifting kao sport i natjecanje
Natjecanje u powerliftingu funkcionira tako da lifteri, čija se skupina natječe, imaju jedan pregrađeni dio dvorane gdje se zagrijavaju sat vremena prije nastupa i pripremaju za odlazak na glavnu platformu. Tijekom zagrijavanja službeni spiker ih pozove kako je red na njih za nastup. Pristupaju platformi gdje, ovisno o liftu, rade čučanj, potisak s klupe ili mrtvo dizanje. Ondje ih čeka nekoliko 'spotera' ili pomagača koji postavljaju utege na šipku ovisno koliko svaki natjecatelj podiže. Oni služe i kao zaštitnici natjecatelja u slučaju da ih velike težine ne 'poklope'.
Uz njih, na platformi su tri suca; jedan ispred samog natjecatelja i dva sa strane. Oni gledaju je li izvedba lifta ispravna jer postoji mnogo faktora i normi koje se moraju ispuniti za dobro odrađen lift. Primjerice, u potisku s klupe trebaju se čekati dozvole suca da se krene s podizanjem šipke, zatim šipka treba doći do prsa; kad suci to vide onda daju znak da se može ponovno šipka vratiti na postolje. Uz sve to, promatraju i je li stražnjica ostala cijelo vrijeme na klupi jer se prema pravilima ne smije odizati, kao ni pete koje se nalaze na podu. To su samo neki od faktora na koje suci obraćaju pozornost.
Popularno zvani 'good lift' je ako su najmanje dva od tri suca dala bijelo svjetlo, odnosno svjetlo da je lift dobro odrađen. Suci kroz natjecanje u rukama imaju kontrolere s kojima pritišću gumbove (bijeli za dobro odrađen lift, a crveni za loše) ovisno o tome je li 'good' ili 'no' lift. Ako jedan sudac pritisne crveno svjetlo, a dva bijelo, to znači da je natjecatelj lift odradio dobro, ali dodatno će ga provjeriti komisija ili VAR koja se sastoji od još tri suca.
Oni ponovno pregledavaju snimku na vlastitom ekranu jer glavni suci nemaju vremena za to zbog dolaska novih natjecatelja na platformu; ako smatraju da je samo jedno pravilo prekršeno, poput odizanja stražnjice s klupe prilikom izvedbe, javljaju dopisniku ili upisivaču rezultata da lift nije dobar, odnosno neuspješan. On to, kao i sve ostale rezultate, upisuje u službenu tablicu na kojoj se vodi evidencija cjelokupnog natjecanja.
Slično vrijedi i za dva crvena te jedno bijelo svjetlo, ali tada se natjecatelju isprva broji no lift iliti neispravan lift koji komisija može preokrenuti u korist powerliftera. Ako su sva tri bijela ili sva tri crvena svjetla na ekranu, onda komisija nema pravo uplitanja jer su suci bili jednoglasni. Nakon lifta, natjecatelj odlazi kod upisnika gdje prijavljuje svoju kilažu za idući pokušaj.
Svaki natjecatelj ima tri pokušaja u seriji kod svakog lifta. Dakle, tri puta ima pravo otići na glavnu platformu kod izvedbe čučnja, potiska s klupe i mrtvog dizanja, sveukupno njih devet. Primjerice, prvo je upisao da će podići 120 kilograma i to je uspješno lifto, onda upisuje 140 pa ovisno o tom liftu povećava kilažu za posljednji pokušaj. Važno je znati da ne može za idući pokušaj smanjiti kilažu, već je samo ostaviti na istome ili povećati.
Još jedan važan faktor je ako natjecatelj u sva tri pokušaja ne uspije napraviti 'good' lift, onda mu sveukupna kilaža neće ući u total što znači da ne može konkurirati za nagradni fond. Dakle, ako lifter ne uspije podići 100 kg na potisku s klupe i istu kilažu ne podigne u preostala dva pokušaja, za njega nema ostvarenog totala. Zbog toga natjecatelji stavljaju nešto lakše kilaže na 'openerima' ili prvim pokušajima kako bi se osigurali da ostvare total na kraju natjecanja te uđu u konkurenciju za nagradni fond.
Zanimljivo je bilo vidjeti koliko se lifteri međusobno podupiru i motiviraju. Ovdje su da se natječu jedni protiv drugih, ali u praksi to uopće ne izgleda tako. Ovo je džentlmenski sport u kojem veliku ulogu, osim snage, igra i glava, a podrška znači mnogo.
Od garaže do najvećeg natjecanja u regiji
PLK Bjelowbar osnovan je 2021. godine, u skučenim garažnim uvjetima od strane trojice powerlifting entuzijasta. U samo nekoliko godina izrasli su u ozbiljan sportski klub s više od 30 aktivnih članova i jedinom specijaliziranom powerlifting teretanom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Njihovi članovi postavili su mnoge državne rekorde, osvojili medalje u različitim kategorijama te zabilježili nastupe na međunarodnim prvenstvima i u hrvatskom dresu. Uz treninge i natjecanja, aktivno surađuju i s lokalnom zajednicom kroz edukativne i promotivne sportske aktivnosti.
Predsjednik PLK Bjelowbara Tin 'Liz' Valinčić dao nam je par izjava nakon još jednog uspješno odrađenog eventa. Na pitanje je li ovaj sport siguran s obzirom na velike kilaže koje natjecatelji podižu, rekao je da je vrlo siguran i statistički gledano je sigurniji od mnogo popularnijih sportova.
- Powerlifting je jedan od sigurnijih sportova. Statistika i provedena istraživanja kažu da je na 1000 sati bavljenja sportom, sportovi poput nogometa, rukometa i košarke koje mi gledamo da su to popularni i normalni sportovi, oni recimo imaju 12 do 14 ozljeda na tih 1000 sati. Powerlifting ima tek tri ozljede i u ovom sportu su najčešće ozljede istegnuća i puknuća mišića koje u najviše slučajeva nisu višemjesečne. Mi, powerlifteri, radimo s kilažama na koje smo naviknuli naše tijelo i to je statičan sport u kojem nema eksplozivnih pokreta i promjena smjerova. Imamo određenu kilažu koju moramo podići od točke A do točke B. Mnogi sportaši koriste teretane upravo radi prevencije od ozljeda u svojim sportovima, stoga je to nama dodatni plus.
Vrlo važno je biti hladne glave i ne imati visoki ego te biti svjestan vlastitih ograničenja.
- Za ovaj sport je vrlo važno spustiti svoj ego i biti svjestan svojih ograničenja. Moramo biti realni sami sa sobom; što je, a što nije preteško za nas. Vrlo važno je imati trenera koji nas vodi kroz to sve i objektivno gleda na naš napredak, trebalo bi to sve biti okej.
Osnutak kluba nije bio jednostavan, a sve je počelo u 'Lizovoj' skučenoj garaži.
- Gordan (potpredsjednik kluba, op. a.) i ja smo se bavili powerliftingom i prije nego smo osnovali klub. Započeo sam svoju teretanu u garaži; imao sam doslovno dva stalka, klupicu neku koja je bila potrgana, kupio sam šipku i nešto utega i tako smo Gordan i ja krenuli trenirat kod mene. S vremenom smo skupili još ljudi te počeli kupovati opremu i kad je ta moja garaža od 18 kvadrata prerasla kapacitete ljudi i opreme koje imamo odlučili smo otvoriti powerlifting klub. Sad smo u prostoru od grada koji nam služi za treniranje i pripremu.
Ovaj sport je vrlo zahvalan i njime se može baviti svatko.
- Bilo tko može nastupiti na natjecanju. U petak smo imali jednu natjecateljicu u invalidskim kolicima koja se natjecala u potisku s klupe, tako da stvarno bilo tko može doći i natjecati se. Za početi se baviti sportom je skupo koliko i jedna članarina u teretani. Tu postoji dodatna oprema koja nije obvezna poput pojasa i steznika za koljena i ona se dodatno plaća.
Izrazito je zadovoljan kako je natjecanje organizacijski prošlo.
- Mislim da je ova godina bila najbolja do sad. Mi smo se potrudili s organizacijske strane to podići na višu razinu. To je sve bilo popraćeno i s prijenosom na Sportskoj televiziji. Vidjeli smo i puno sjajnih liftova i oborenih rekorda i stvarno sam zadovoljan kako je to sve prošlo.