Nisam razočaran, nemam to pravo biti nitko, jer smo ostvarili kontinuitet natjecanja. No žao mi je što nismo napravili više. To što sam osobno malo ambiciozniji od postignutog rezultata, to je moje osobno, ljudsko, na kraju krajeva i sportsko pravo. Prema sebi sam uvijek oštar, jer samo tako mogu ići naprijed.
Preuzimajući ovu reprezentaciju i ulazeći u program, htio sam i očekivao puno više. Istina, imali smo i nepredviđenih okolnosti, kao što su otkazi igrača, na koje nisam računao kad sam kretao u projekt, međutim, život ide dalje. To me malo iznenadilo, zaboljelo, pa čak i uvrijedilo. Zahvalio bih se dečkima koji su bili na dispoziciji, znam da im puno puta nije bilo lagano jer su bili u statusu kao da su u klubovima, bilo je i kritike i ukora i pritisaka..., jer samo tako smo mogli doći do kakvoga-takvoga rezultata.
Sljedeći moj korak je podnošenje iscrpnog izvješća Stručnom savjetu HKS-a, a što će biti nakon toga, vidjet ćemo. Žao mi je što protiv Njemačke nismo završili posao onako kako treba i to mi je znak da u ove dvije godine kao trener nisam igračima usadio taj pravi pobjednički mentalitet do kraja. Bila je prigoda da upravo protiv Nijemaca, koje krasi “radikalno pozitivni mentalitet”, pokažemo da i nas krasi u najmanju ruku jednak, ako ne i bolji.