Sve donedavno smatralo se da će Gianni Infantino na izborima 2027. godine osigurati još jedan, treći i posljednji mandat na čelu Fife. No, nakon propalog plana o prodaji udjela u komercijalnim pravima Svjetskog prvenstva privatnim investitorima, tlo pod njegovim nogama počelo se opasno tresti. Nekad sigurna pobjeda sada je postala neizvjesna politička bitka, a kriza je u prvi plan gurnula ključna pitanja o funkcioniranju Fife nakon najnovije izjave Uefe: kako se uopće bira predsjednik, tko ga može smijeniti i kakva je procedura ako Infantino zaista bude prisiljen otići?
POGLEDAJTE VIDEO:
Tko odlučuje o predsjedniku Fife?
Vrhovno tijelo koje drži svu moć u svojim rukama jest Fifin Kongres. Njega čine predstavnici svih 211 nacionalnih nogometnih saveza, a upravo oni biraju predsjednika na izborima koji se održavaju svake četiri godine, uvijek nakon muškog Svjetskog prvenstva. Temeljni princip na kojem počiva cijeli sustav jest "jedna članica, jedan glas". To znači da glas nogometnih velesila poput Brazila, Njemačke ili Argentine vrijedi jednako kao i glas saveza s Arube, Sejšela ili Guama.
Ovakva raspodjela moći ključna je za razumijevanje Fifine politike, jer kandidati za predsjednika ne mogu osigurati pobjedu oslanjajući se samo na potporu tradicionalno moćnih europskih ili južnoameričkih nacija. Pobjeda zahtijeva izgradnju široke globalne koalicije i pridobivanje povjerenja manjih saveza, što je Infantino, kao i njegovi prethodnici, vješto koristio. Glasovanje se provodi tajnim glasovanjem, čime se svakom savezu jamči autonomija u odlučivanju, barem u teoriji.
Put do kandidature: Strogi uvjeti za ulazak u utrku
Postati kandidat za predsjednika Fife nije nimalo jednostavno. Statut propisuje nekoliko strogih preduvjeta koje svatko tko želi ući u izbornu utrku mora ispuniti. Prije svega, kandidat mora imati "aktivnu ulogu u nogometu" - bilo kao igrač, dužnosnik ili administrator - u trajanju od najmanje dvije od posljednjih pet godina prije izbora. Ovaj uvjet osigurava da na čelo organizacije ne mogu doći osobe bez ikakvog iskustva u nogometnom svijetu.
Najvažniji korak jest prikupljanje formalne podrške. Svaki kandidat mora osigurati pisanu izjavu o potpori od najmanje pet nacionalnih saveza. Pritom je važno naglasiti da svaki savez može podržati samo jednog kandidata. Nakon što se prikupe potpisi, sve kandidature prolaze kroz detaljnu provjeru podobnosti i integriteta koju provodi nadležni Fifin odbor. Tek nakon te provjere imena kandidata službeno ulaze na glasački listić. Rok za podnošenje kandidatura obično istječe četiri mjeseca prije održavanja izbornog Kongresa.
Igra brojki: Kako se osigurava pobjeda na izborima
Mehanizam glasovanja ovisi o broju kandidata. Ako su u utrci samo dva kandidata, za pobjedu je potrebna natpolovična većina, odnosno više od 50 posto važećih glasova. S obzirom na to da Fifa ima 211 članica, to znači da je za pobjedu potrebno osigurati najmanje 106 glasova. U slučaju da postoji samo jedan kandidat, kao što je to bio slučaj s Infantinom na izborima 2019. i 2023. godine, predsjednik može biti izabran aklamacijom, bez formalnog tajnog glasovanja.
Situacija se komplicira ako se pojave tri ili više kandidata. U tom slučaju, za pobjedu u prvom krugu potrebna je dvotrećinska većina, što iznosi 141 glas. Ako nitko od kandidata ne dosegne taj prag, onaj s najmanjim brojem glasova ispada iz daljnje utrke. Proces se ponavlja u sljedećim krugovima sve dok ne ostanu samo dva kandidata. Tada se vraća pravilo natpolovične većine. Upravo se to dogodilo 2016. godine kada je Infantino u drugom krugu glasovanja sa 115 glasova pobijedio šeika Salmana, koji je dobio 88 glasova.
Ograničenje moći i Infantinov slučaj
Nakon korupcijskog skandala koji je srušio Seppa Blattera, Fifa je 2016. godine uvela važne reforme, uključujući i ograničenje mandata. Predsjednik se bira na mandat od četiri godine, a ista osoba tu dužnost može obnašati najviše tri puta, bilo uzastopno ili s prekidima. To znači da je maksimalno vrijeme koje netko može provesti na čelu Fife ograničeno na 12 godina.
Ipak, u slučaju Giannija Infantina postoji specifična situacija. Njegov prvi mandat, koji je započeo u veljači 2016. godine nakon Blatterove suspenzije, trajao je 39 mjeseci, odnosno do redovnih izbora 2019. godine. Fifa je jednoglasno odlučila da se taj period ne računa kao puni mandat jer je Infantino tada samo dovršavao preostali dio Blatterovog mandata. Njegovim prvim punim mandatom smatra se onaj osvojen 2019., a drugim onaj iz 2023. godine. To mu otvara vrata da se kandidira i 2027. godine te, ako pobijedi, ostane na čelu Fife sve do 2031., čime bi ukupno proveo 15 godina na toj funkciji.
Može li se predsjednika smijeniti?
Smijeniti aktualnog predsjednika Fife iznimno je teško. U 120 godina postojanja, organizacija je imala samo devet predsjednika, a jedini koji je izgubio izbore kao aktualni predsjednik bio je Englez Sir Stanley Rous, kojeg je 1974. godine porazio Brazilac João Havelange. Ipak, Statut predviđa mehanizme za izvanredne situacije.
Ako većina od 37 članova Fifinog Vijeća izgubi povjerenje u predsjednika, može se sazvati hitan sastanak. Vjerojatnija opcija jest sazivanje izvanrednog Kongresa, što može zatražiti najmanje jedna petina članica, odnosno 43 nacionalna saveza. Sama Uefa, koja se oštro protivi Infantinovim posljednjim potezima, ima 55 članica i mogla bi samostalno pokrenuti taj proces. Ako predsjednik iz bilo kojeg razloga napusti funkciju prije isteka mandata, privremeno ga zamjenjuje potpredsjednik s najdužim stažem, sve dok se na Kongresu ne izabere novi čelnik.