Rubikovu kocku, trodimenzionalnu slagalicu, izradio je 1974. mađarski kipar i arhitekt Erno Rubik. Nije ni sanjao da će njegova igračka postati najpopularnija na svijetu i da će se zbog nje ići na odvikavanje.

Kad je izumljena, igračka je nosila ime Magična kocka.

U originalnom izdanju na svakoj strani kocke je devet polja različitih boja, a kasnije je napravljeno mnogo verzija. Okretanjem kocke polja se miješaju, a cilj je vratiti kocku u prvobitno stanje. Postoji više od 43 trilijuna načina kako složiti kocku. Najbrži i najefikasniji način kako okrenuti strane da se sve kockice slože sa svojom bojom ima 13 poteza. Većina algoritama slaganja u prosjeku ima 20 poteza. Profesionalni slagači kocke znaju oko 500.

Masovna proizvodnja Rubikove kocke počela je 1980. godine kad je izumitelj prodao licenciju njemačkim biznismenima. Iste godine igračka je doživjela nevjerojatan uspjeh. Tisuće ljudi je nisu znali složiti pa je 1980. u Velikoj Britaniji otvoren klub za pomoć nazvan “Kubaholičari”.

Ondje su dolazili ovisnici o slaganju kocke koji su zbog pokušaja njezina slaganja ozljeđivali palac ili zglob. Svake godine održava se natjecanje u slaganju Rubikove kocke. Svjetski rekord postavljen je 2013. i iznosi 5,5 sekundi. Drži ga Mats Valk iz Nizozemske. Nešto brže od njega slaže robot Cubestormer koji je kocku složio u 3,2 sekunde. Sudeći prema popularnosti, slaganje kocke nikad neće dosaditi.

43 trilijuna načina na koji možete složiti Rubikovu kocku. Profesionalci ih znaju oko 500

5,5 sekundi je svjetski rekord. Toliko je potrebno Nizozemcu Matsu Valku da složi kocku.

20 poteza je prosjek koliko vam treba da biste uspjeli složiti Rubikovu kocku.

Hrvatski rekord drži Alex Drvenkar

Kad sam je prvi put vidio, osjetio sam neku čudnu vezu s njom. rekao je Alex Drvenkar (21) iz Čakovca. On je najbrži Hrvat u slaganju Rubikove kocke, koju je jednom složio za 8,85 sekundi.