Kada je Voyager prošao Neptun 1990., okrenuo se i slikao svaki planet posebno. Snimljena je i naša Zemlja sa ruba Sunčevog sustava.
To je ono što je poznati astrofizičar Carl Sagan nazvao blijeda plava točkica. Iako je prava misija Voyagera bila istražiti daleke planete, bio je to jedan od najvećih postignuća Voyagera jer smo vidjeli koliko smo mali, kaže Ivan Romštajn iz Zvjezdarnice Zagreb koji se dugi niz godina bavi Voyagerima.
Voyager 2 lansiran je na današnji dan 1977., a nekoliko tjedana kasnije lansiran je i Voyager 1. Svemirske sonde slave 40. rođendan. Daleko su od kuće, ali NASA još komunicira s njima.
- To je stara tehnologija, a opet toliko napredna - ističe Romštajn i dodaje kako će se kroz desetak godina Voyageri potpuno ugasiti jer će im ponestati energije, a nalaze se više od 20,5 milijardi kilometara od Zemlje.
Međutim, nakon gašenja i “smrti”, njihova misija neće stati. Voyageri na sebi nose poruku tko su Zemljani i što su Zemljani. Romštajn objašnjava kako se radi o gramofonskim pločama koje u sebi nose razne fotografije, zvukove životinja, pozdrave na 55 jezika, ali i glazbu. Ipak, teško da će ikad itko pronaći Voyager.