Golema pukotina koja drži ledeni greben Larsen C za ostatak Antarktike sve se brže širi, a znanstvenici su zabrinuti kako će ovaj jedan od najvećih ledenjaka ikad zabilježenih uskoro puknuti.
Znanstvenici već godinama prate ovu pukotinu, a nakon što se proširila za 18 kilometara u prosincu, u siječnju se rast ubrzao i pukotina se sredinom mjeseca proširila za još desetak kilometara. Martin O'Leary, član Projekta Midas, za Voice of America je ispričao kako pukotinu prate od 2010. godine, a prije tri godine su shvatili da će zbog rasta pukotine ovo biti ogromna santa. Procjene su kako je njena površina oko 5000 kvadratnih kilometara. To je otprilike kao dvije Istre ili polovica Libanona.
Larsen C se naziva ledeni greben jer se još drži za kopno, iako je u moru. Larsen A se odlomio 1995. godine, dok je Larsen B puknuo 2002. godine. Znanstvenici ovo puknuće leda svrstavaju u geološke, a ne klimatske događaje. Iako će drastično promijeniti izgled Antarktike, znanstvenici kažu da se ne radi nužno o događaju kao posljedici klimatskih promjena.
No, O'Leary kaže kako bi posljedice mogle biti velike za Larsen C. Gubitak ovako velikog komada leda mogao bi cijeli greben učiniti ranjivijim za učinke klimatskih promjena u budućnosti. Tako bi mogao biti nestabilniji, podložniji novim pucanjima ili cijelom propadanju. No, znanstvenici kažu da još nema dovoljno podataka da predvide hoće li se to dogoditi i kada. Ta predviđanja sugeriraju i da bi led na Larsenu, koji je trenutno na kopnu, mogao otklizati u more i podići razinu mora za 10 centimetara.