Britanac Mark Brill upozorio je brendove kako se čak 80 posto aplikacija vezanih uz brendove skine manje od 1000 puta, ali i da samo 0,5 posto fanova priča o nekom brendu na Facebooku. Na MAD konferenciji o mobilnom oglašavanju u Zagrebu u četvrtak je govorio o mobilnim inovacijama i o tome koje tvrtke i proizvodi na dobar način koriste tehnologije koje se pojavljuju. 

Za one koji još nisu ni sigurni treba li ulagati u mobilno oglašavanje napravio je i test u dvorani kako bi uživo vidjeli koliko ljudi spava s mobitelom kraj kreveta, koristi ga kao alarm te im je on prva i zadnja stvar koju vide u danu.

Uz statistike o rastu broja mobilnih korisnika u svijetu, spomenuo je i razne aplikacije, poput Snapchata i WhatsAppa, koje ostvaruju i veći promet od Facebooka te naglasio kako korisnici u njima otvaraju vlastite kanale komunikacije. 

Kao dio budućih strategija raznih brendova, ključnima je istaknuo kolaboraciju, otvorene podatke (API) i P2P umrežavanje. 

Naglasio je da tvrtke ne bi trebale raditi vlastite aplikacije već bi se trebale fokusirati na to da vlastite podatke ponude kao API i omoguće raznim startupima da na temelju njih rade stvari kojih se oni ne bi ni sjetili. 

Govoreći o budućim trendovima, Brill je rekao kako će uskoro virtualni asistenti u našim uređajima biti toliko inteligentni da će nam stvarno olakšavati živote. Uz novitete poput haptičke tehnologije, koji tek stižu, istaknuo je i da će mobilni uređaji biti u središtu naših života, ali potpuno presonalizirani za svakog od nas.

Tako je poručio tvrtkama da u izradi kampanja treba misliti manje o samom uređaju, a više o kontekstu u kojem ih se koristi. 

Spomenuo je primjere poput Hello kocke dizajnerskog dua Hellicar & Lewis. Oni su napravili kocku koja reagira na pokrete i zvukove u galeriji Tate, ali i na poruke s Twittera.

Ne završava sve na ekranu

O kontekstualnom oglašavanju je govorio i David Skerret, koji je tvrtkama poručio da moraju razmišljati dalje od veličine ekrana koji imaju korisnici, već da trebaju uzeti u obzir i dodir, senzore, interese korisnika, vremenske prilike, sam uređaj, ali i oglašavanje temeljeno na geolokaciji. Tako je spomenuo i niz primjera, poput Nikea koji je imao animirani oglas nekoliko sekundi nakon gola na SP-u, koji je potaknuo ljude na dodatnu aktivnost. Netflix je primjerice boje u posterima za svoje filmove i serije povezivao s ponašanjem korisnika.