Prethodne tri godine bile su najtoplije u povijesti mjerenja s toplinskim valovima u Australiji, arktičkom toplinom i nedostatkom vode u Cape Townu, a vremenski ekstremi nastavit će se i u 2018., objavio je UN u četvrtak.
Atlantski uragani i monsunske kiše u Indiji doveli su do toga da je 2017. bila najskuplja godina u povijesti kada se radi o štetama od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika, stoji u godišnjem izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o globalnoj klimi.
"Godina 2018. počela je tamo gdje je 2017. stala - s ekstremnim vremenskim uvjetima koji uzimaju ljudske živote i uništavaju imovinu", napisao je u izvješću glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Studija je potvrdila ranije zaključke da je 2016. bila najtoplija u povijesti mjerenja koja sežu do 19. stoljeća a 2017. i 2015. su na drugom mjestu.
To potvrđuje trend zagrijavanja za koji Svjetska meteorološka organizacija krivi emisije stakleničkih plinova.
Što se tiče 2018., dosad se pokazalo da "Australija i Argentina pate od ekstremnih toplinskih valova, suša se nastavlja u Keniji i Somaliji, a Cape Town se bori s nedostatkom vode", kaže se u izvješću.
Taalas je kazao da su neobično visoke temperature na Arktiku 2018. u suprotnosti sa žestokim zimskim olujama u Europi i sjevernoj Americi.
Ekstremi nisu zaobišli ni Hrvatsku
Kraj veljače i početak ožujka donio je u našim krajevima pravu zimu i temperature koje su se spuštale i do minus 20 stupnjeva. Nakon nekoliko dana ranog proljeća uslijedilo je topljenje snijega i poplave, ali i novi hladni val koji je praćen jakim vjetrom.
Nakon ekstremnog vremena u rujnu prošle godine Zoran Vakula je rekao kako se ne može tvrditi da su lokalni događaji, kod nas i u svijetu, izravna posljedica klimatskih promjena jer je takvih ciklona bilo i prije.
- Ono što je zanimljivo - premda bismo nakon stotinjak godina svakodnevnih mjerenja mogli zaključiti kako smo već doživjeli sve što smo mogli, mi gotovo svaku sezonu, pa čak i svaki mjesec imamo neki novi ekstrem, novi rekord.Vrlo vjerojatno, gotovo pa sigurno, te - sve češće i žešće ekstremne vremenske pojave - događaju se baš zbog tog globalnog zatopljenja, klimatskih promjena i varijacija. Valja nam se tomu prilagoditi, i smanjiti svoje djelovanje na svijet koji nas okružuje, kako ne bismo pomislili da nam to priroda uzvraća udarac - objasnio je Vakula.
Svi osim Trumpa stali u obranu planeta
Godine 2015. gotovo 200 država obvezalo se prebaciti gospodarstvo s fosilnih goriva, u okviru Pariškog klimatskog sporazuma.
Američki predsjednik Donald Trump, koji ne vjeruje da su emisije stakleničkih plinova glavni uzrok zagrijavanja planeta i općenito sumnja u teoriju globalnog zatopljenja, najavio je povlačenje iz tog sporazuma te u Americi promovira uporabu plina, nafte i ugljena.