Opcija financiranja energetski učinkovite gradnje ili obnove iz EU fondova mnogima zvuči utopijski. No, postoje mogućnosti putem kojih se korisniku zajma na raspolaganje nude bespovratna sredstva u visini 15% glavnice kredita i na taj način se podupiru projekti koji ostvaruju energetske uštede.
Ulazak Hrvatske u EU potiče potražnju za zelenim kreditima
„S ulaskom Hrvatske u EU sigurno će doći do značajnijeg rasta potražnje za eko kreditima, jer se energetska učinkovitost, između ostalog, stimulira i financijskim sredstvima EU. Primjerice, građani koji odluče obnoviti svoju zgradu kako bi postala energetski učinkovitija moći će dio troškova pokriti bespovratnim sredstvima europskih financijskih institucija“, potvrdila je Iva Krhlanko Cvetko, izvršna direktorica Poslovanja s individualnim klijentima i razvoja proizvoda Hypo Alpe-Adria-Banke.
Trenutno su na tržištu dostupne kreditne linije europskih financijskih institucija (EIB- Europska investicijska banka, EBRD- Europska banka za obnovu i razvoj) koje se mogu realizirati putem poslovnih banaka i za koje je moguće dobiti poticaje Europske komisije (bespovratna sredstva) za poticanje energetske učinkovitosti te tehničku pomoć konzultanta.Primjerice, Hypo banka u suradnji sa HBOR-om može ponuditi kreditnu liniju za projekte energetske učinkovitosti za koje je moguće dobiti darovnicu iz programa Energy Efficiency Facility, koji se provodi u suradnji s Europskom investicijskom bankom (EIB). Bespovratna sredstva daju se korisniku zajma u visini 15% glavnice kredita i na taj način se podupiru projekti koji ostvaruju energetske uštede. Korisnici kredita su: trgovačka društva, obrtnici i ostale pravne osobe, jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave i društva u njihovu vlasništvu i pravne osobe u vlasništvu središnje države, a krediti su namijenjeni za financiranje osnovnih sredstava u okviru ulaganja koja pridonose uštedi energije i/ili smanjenju emisije CO2, odnosno ulaganja kojima se povećava energetska učinkovitost objekata u zgradarstvu i industriji.
Iznosi kredita
Najniži iznos kredita je 40.000 EUR, a dio kredita koji se može kandidirati za sredstva darovnice programa Europske komisije kreće se do 250.000 EUR za projekte u stambenom sektoru, tj. do 2.500.000 EUR za sva ostala ulaganja u zgradarstvu i industriji. Za kandidiranje za sredstva darovnice prihvatljiva su ona ulaganja koja će po završetku investicije doprinijeti poboljšanju energetske učinkovitosti postojećih objekata i to u sektoru zgradarstva - projekti kojima se ostvaruje najmanje 30% uštede energije, a u sektoru industrije - projekti kojima se ostvaruje najmanje 20% uštede energije i/ili smanjenja ispuštanja CO2.
Programi EU koji su nam na raspolaganju
Treba nampomenuti da, osim navedenih mogućnosti financiranja projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, u okviru trenutno dostupnog pretpristupnog programa IPA ne postoji mogućnost izravne dodjele bespovratnih sredstava za financiranja energetske učinkovitosti zgrada. Uz spomenuti pretpristupni program IPA, Hrvatska trenutno sudjeluje u provedbi 17 Programa Unije, putem kojih se provode aktivnosti koje promiču i financiraju suradnju između država članica EU u različitim područjima.
„Jedno od takvih područja su i aktivnosti u sektoru energetske učinkovitosti. Za potrebe toga sektora razvijen je i jedan od Programa Unije pod nazivom CIP IEE- Inteligentna energija u Europi, čije je predviđeno trajanje od 2007. do 2013. godine, s ukupnim proračunom programa od 730 milijuna eura. CIP IEE program doprinosi ostvarenju ciljeva europske energetske i ekološke politike promoviranjem korištenja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti te energetski učinkovitog prijevoza. Jedna od aktivnosti koje EU ovim programom financiraju je i SAVE - jačanje energetske učinkovitosti i racionalnog korištenja resursa u industriji i građevinarstvu, čiji cilj je poboljšanje energetske efikasnosti u kućanstvima te izgradnja tržišta za energetski učinkovite proizvode. Međutim, važno je napomenuti da projekti financirani u okviru programa CIP- IEE ne smiju generirati direktan profit te da se kroz program prvenstveno financiraju aktivnosti kao što su prijenos iskustava, obrazovanje i osposobljavanje, jačanje i izgradnja institucionalnih kapaciteta, širenje informacija i jačanje svijesti i sl.“, dodala je Ivana Matković-Mikulić, voditeljica HYPO EU Deska.