U prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanosti ostalo je nejasno tko će plaćati neke troškove. Primjerice, napredovanje koje više neće biti vezano uz radno mjesto, hoće li to pokrivati država, ustanova ili školarine, upozorio je u četvrtak Sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Istovremeno, u Saboru je, doduše uz samo desetak zastupnika, odrađeno i drugo čitanje prijedloga koji u petak ide i na izglasavanje. Oporba je ponovila zahtjev izvrsnosti za buduće članove Nacionalnog vijeća za znanost.
- Svakako podržavamo uvođenje reda u trošenju javnog novca, znanosti i ostalome. No ponovo ću inzistirati, dali smo jedan jedini amandman, da se u Nacionalno vijeće biraju vrhunski znanstvenici po načelu izvrsnosti. Jako se dobro zna tko je izvrstan, netko tko objavljuje u časopisima tipa Gloria, Story, nije izvrstan. Definicija u starom zakonu je dovoljna da je se može ostaviti - na kraju je još pokušala apelirati Marijana Puljak (Centar).
No ministar Radovan Fuchs samo joj je poručio da je "primljeno na znanje", zaključivši time višemjesečnu raspravu o tome kako definirati izvrsnost i zašto je važno da se primjenjuje u znanosti. Fuchsov tim, naime, inzistira na tome da se izvrsnost ne može definirati točno određenim kriterijima, niti podvlačiti granica između izvrsnog znanstvenika i onog koji to nije. Ponovio je to ministar znanosti i u Saboru, suptilno "spustivši" zastupnicima da će ionako sami odlučivati o članovima Nacionalnog vijeća za znanosti.
- Normativno, brojčano definirati tko je izvrstan, prilično je skizak teren. Ali potporu ćemo dati svemu što ima međunarodnu kvalifikaciju, rezultate u inovacijama, patentima, cijenjenim znanstvenim radovima. Ovaj zakon je u brojnim elementima usmjeren prema tome. Jesu li kriteriji za izbor Nacionalnog vijeća preniski? To je tijelo uvaženog doma, vi ste slobodni tražiti od njih da donesu više ili niže kriterije za izbor - odgovorio je Marijani Puljak.
Na kritiku Nine Raspudića (Most) da si ministar preuzima previše ovlasti nad sveučilištima ministar je odgovorio kako sveučilišta, fakulteti i umjetničke akademije prijedlogom zakona imaju potpunu autonomiju u određenju i uređenju svog unutarnjeg ustroja, samostalno određuju ustrojstvo Senata te postupak izbora i razrješenje rektora.
'Ne smijemo više razvlačiti'
No i nadležni Sindikat smatra kako je dosta toga nedorečeno u prijedlogu Zakona koji već 20 godina nije mijenjan. Stoga svi načelno podržavaju izmjene, iako smatraju da je trebao biti i radikalniji. Sindikat ipak nije zadovoljan kako je postavljena pravna zaštita zaposlenika, te to što nisu dovoljno jasno definirani neki troškovi. Po ovome prijedlogu, u znanstvena znanja moći će se napredovati i bez oslobađanja pozicije na katedri ili odjelu. No sindikat pita na koga će onda ići trošak tog napredovanja - državu, instituciju ili će se pokrivati iz školarina. Postavlja se i pitanje programskih ugovora koji su ostali jedni način financiranja visokih učilišta, te kako će se raspolagati sa sredstvima od projekata koji se dobivaju na tržištu.
Na to je upozorio i zastupnik Damir Bakić (Možemo!), dok je HSLS pohvalio prijedlog. Klub HDZ-a je najavio da će zakon podržati.