Zasad imamo samo pozitivna iznenađenja, ali nikad ne treba reći nikad. Jako je uzbudljivo i nije nam teško. Dugo smo ovo čekali. Samo 10 minuta snimke sa seizmičkih senzora proizvelo je takvu radost među znanstvenicima tako da ne možemo dočekati kad će početi prava potraga za potresima, priča nam Davor Mance, znanstvenik koji je sudjelovao u izradi robotske sonde InSight.
Sonda je prije deset dana sletjela na Mars i prvi je takav uređaj koji se spustio na površinu tog planeta. Tamo će dvije godine pratiti i istraživati duboku unutrašnjost Crvenog planeta. Nekoliko dana nakon slijetanja sonde InSight na Mars, znanstvenici su provjerili elektroniku seizmometra, upravo onu na kojoj je Mance radio.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Sve njene funkcije su ispravne - ponosno ističe naš sugovornik.
Priča nam da su senzori još na landeru pa su temperaturne promjene na InSightu izrazito velike. Razlika u temperaturama između dana i noći iznosi čak stotinjak stupnjeva.
Vjetar pojačava hladnoću
- Ima i dosta vjetra, što dodatno snižava temperaturu. Nasuprot tome, naša elektronika, zajedno s akumulatorima i ostalim kritičnim uređajima, nalazi se ispod landera u grijanom kontejneru, tako da elektronika mjeri temperature manje od 20 stupnjeva. Vani je zasad najniža temperatura -90 stupnjeva - priča Mance.
Kako bi smanjili temperaturne promjene na senzorima, uključili su i njihovo grijanje. Znanstvenici iz Manceova tima svakodnevno prate promjene struje, napona i temperature na elektronici i seizmometru. Uz to, tijekom provjere seizmičkih senzora za više frekvencije znanstvenici su izmjerili i prve vibracije s Crvenog planeta.
- To su podrhtavanja zbog utjecaja vjetra na solarne panele, odnosno vibracije reda mikrometra i manje. Zato moramo senzore instalirati na tlo, što ćemo ostvariti oko Božića - ponosno ističe Mance i dodaje kako će se seizmički senzori za niske frekvencije provjeravati tek nakon što ih instaliraju na tlo, odnosno kroz sljedećih mjesec dana.
Mance je izrazito uzbuđen zbog tijeka ove svemirske misije jer, kako kaže, znanstvenici su to čekali toliko godina, još otkad su astronauti misije Apolo instalirali prvi seizmometar na Mjesec.
'Ovo je posao i zadovoljstvo'
- Kratku snimku britanskog tima snimljenu našom elektronikom pretvorili smo u zvučni signal pa smo mogli čuti i prvi zemaljski, odnosno kopneni zvuk s Marsa. Naravno, to je samo zvuk vjetra - napominje Mance i zaključuje: 'Tim koji radi na senzoru atmosferskog tlaka pretvorio je prva mjerenja u zvuk, što je također još jedan dokaz koliko je ova cijela priča i znanstveni rad, ali i istodobno uživanje'.
Podsjetimo, sondu InSight izradili su znanstvenici iz SAD-a, Francuske i Švicarske, a upravo je Mance radio na glavnom instrumentu te sonde. Pomoću moderne tehnologije InSight ulazi u dubinu Marsa te pritom mjeri kako se mijenja temperatura ispod površine Marsa i koliko se topline isijava iznutra. Prikupljene podatke Mance i njegovi kolege svakodnevno analiziraju u operativnom centru. Uz to, brinu i da je sva elektronika u ispravnom stanju.
Ova misija je prvi ljudski pokušaj da se otkrije unutrašnjost nekog drugog planeta.
Mance nam je otkrio i kako smatra da bi prvi čovjek na Mars mogao otići kroz dvadesetak godina. Danas, kaže, postoje brojne privatne tvrtke, poput one Elona Muska, koje rade na slanju ljudi na Mars, ali problem je radijacija.
- Čim se odmaknete od Zemlje, radijacija je prevelika. Ljudi bi odmah umrli. Dok se ta tehnologija ne razvije, ne može se na Mars - rekao je. No na Marsu bi se uskoro mogao čuti hit Miše Kovača “Poljubi zemlju po kojoj hodaš”, što je NASA prethodno obećala redakciji 24sata.