Kineski znanstvenici tvrde da su stvorili tzv. super usjeve poslavši sjeme povrća u svemir koje je potom mutiralo zbog djelovanja kozmičkog zračenja. Neka od tih zračenje su štetna, dok su druga blagotvorna i omogućavaju uzgoj bilja. Studiju su proveli vladini istraživači.

Divovski krastavci, rajčice, sezam, pamuk, bijeli lotos i krizanteme samo su neke od biljaka koje su znanstvenici uspjeli uzgojiti. Nakon što su ih poslali u svemir u kapsulama, vratile su se u svom gigantskom obliku. U svemiru je sjemenje izložene kozmičkim zrakama koje oštećuju DNK u sjemenu pa se javljaju nove mutacije. Većina od tih mutacija je štetna za biljke, ali neke su blagotvorne. Po povratku na Zemlju, znanstvenici počinju s uzgojem novih biljki izabirući najbolje oblike. Kineski stručnjaci drže da bi svemirska poljoprivreda mogla zamijeniti genetski modificiranu hranu koja se pokazala djelotvornom, ali i vrlo skupom. No sve se još uvijek istražuje, a zapadni istraživači su vrlo skeptični jer kineski znanstvenici nisu previše otvoreni o svojim istraživanjima.  

Kineski interes za svemirske usjeve datira iz 1987. godine, ali je do prvog pravog napretka došlo tek 1999. godine, dok je prezentiran novi soj brzorastuće riže Hangyu 1, koji se danas prostire na 161.874 hektara površine. 

- Iznimna dostignuća dokazuju da svemirska poljoprivreda više nije san, već stvarnost - ističe voditelj studije profesor Li Chengzhi sa Sveučilišta Beihang u Pekingu. 

Istraživački institut Kineske akademije znanosti uspio je u kultiviranju novog tipa krastavca s višim prinosima, boljeg okusa i većeg ploda. Sa svakog hektara dobije se 90.000 kilograma krastavaca, što je gotovo 20 posto veći prinos nego uobičajeno. Najveći primjerci mogu težiti i do 1,5 kilograma, dodaje. 

Osim krastavaca, trešnje i rajčice su se iz svemira vratile puno boljeg okusa i slađe. Naime šećer je veći za 13 posto u odnosu na uobičajene usjeve, napominje Chengzhi.