Europska komisija objavila je da je X, platforma bivšeg Twittera, prekršio tri ključne obveze iz Akta o digitalnim uslugama i zato dobio kaznu od 120 milijuna eura. Riječ je o obmanjujućem načinu na koji koristi plave “verified” oznake, loše organiziranom i netransparentnom repozitoriju oglasa te o tome što istraživačima ne dopušta pristup javnim podacima. Kazna je izračunata prema težini povreda, broju korisnika iz EU a na koje se odnose i trajanju tih praksi, a ovo je ujedno i prva službena odluka o neusklađenosti donesena na temelju novog Akta o digitalnim uslugama.

Prvi problem su plave kvačice. Na X u se i dalje predstavljaju kao znak da je račun “provjeren”, ali ih može dobiti svatko tko plati pretplatu, bez stvarne provjere tko stoji iza profila. To zbunjuje korisnike i stvara dojam da je račun služben, pouzdan ili barem provjeren, iako možda nije. Komisija upozorava da to povećava rizik od prijevara, lažnih profila i manipulacije, jer je ljudima teže razlikovati stvarne račune tvrtki, institucija i javnih osoba od plaćenih imitacija. Akt ne traži da platforme moraju verificirati sve korisnike, ali im izričito zabranjuje da tvrde kako je netko “provjeren” ako provjera zapravo nije provedena.

Drugi blok zamjerki tiče se oglašavanja. X po zakonu mora imati jasan, javno dostupan i lako pretraživ repozitorij svih oglasa koji se prikazuju na platformi. Prema Komisiji, trenutni repozitorij ima tehničke kočnice - sporo radi, ima razne prepreke pristupu - i nedostaju mu ključne informacije, poput točnog sadržaja i teme oglasa te pravne osobe koja oglas plaća. Bez tih podataka istraživači, novinari i civilno društvo teže otkrivaju skrivene političke kampanje, dezinformacije, lažne oglase i druge manipulacije, i time se promašuje sama svrha repozitorija.

Treća točka je pristup podacima. Akt od velikih platformi traži da ovlaštenim istraživačima omoguće pristup javnim podacima, kako bi se moglo proučavati širenje dezinformacija, mržnje, političkih manipulacija i drugih velikih rizika. X, međutim, svojim uvjetima usluge zabranjuje neovisno prikupljanje tih javnih podataka, a postupci za dobivanje službenog pristupa puni su birokracije i tehničkih prepreka. Komisija smatra da time X učinkovito potkopava istraživanja o sistemskim rizicima u EU u, iako bi takva istraživanja prema Aktu o digitalnim uslugama trebala biti olakšana, a ne onemogućena.

Uz samu novčanu kaznu, X sada ima i vrlo konkretne rokove. U roku od 60 radnih dana mora obavijestiti Komisiju koje će točno promjene uvesti kako bi prestao zavaravati korisnike plavim kvačicama. U roku od 90 radnih dana mora dostaviti i akcijski plan za repozitorij oglasa i pristup javnim podacima istraživača. Nakon toga se uključuje Odbor za digitalne usluge, koji ima mjesec dana za mišljenje, pa onda još mjesec dana Komisija za konačnu odluku i rokove provedbe. Ako X ni tada ne ispuni obveze, slijediti mogu dodatne, periodične kazne.

"Uklanjanje korisnika s plavim kontrolnim oznakama, prikrivanje informacija o oglasima i isključivanje istraživača nema mjesta na internetu u EU-u. DSA štiti korisnike. Akt o digitalnim uslugama omogućuje istraživačima da otkriju potencijalne prijetnje. Aktom o digitalnim uslugama vraća se povjerenje u internetsko okruženje. Prvom odlukom o neusklađenosti koju je donio Akt o digitalnim uslugama smatramo da je X odgovoran za ugrožavanje prava korisnika i izbjegavanje odgovornosti." izjavila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju.