Proteklih godina smo vidjeli sve više napada i to je pokazalo ranjivost internetskih sustava. Nasreću, ova godina je bila dobra pa nije bilo ozbiljnijih napada, kaže Milan Parat iz Hrvatske udruge banaka.
Listopad se već petu godinu u Europskoj uniji obilježava kao mjesec podizanja svijesti o kibernetičkoj sigurnosti pa su u HUB-u napravili istraživanje koliko su Hrvati oprezni kada pristupaju internetu putem mobitela, a posebice koliko su oprezni kada koriste mobilno bankarstvo.
Iako rezultati pokazuju kako je većina oprezna, ta većina nije dovoljna i pokazuje kako smo preležerni u 'surfanju' internetom preko mobitela. U Hrvatskoj e-bankarstvo koristi čak 1,17 milijuna ljudi. Međutim, 56 posto ispitanika smatra da nije ugroženo te kako im ne prijeti računalni napad. Brojka koja zabrinjava je da čak 40 posto ispitanika uopće ne razmišlja o opasnostima koja vrebaju na internetu dok samo četiri posto ljudi smatra da su ugroženi.
Jedan od sigurnosnih aspekata u korištenju interneta i mobilnog bankarstva su lozinke na raznim računima. Njih je potrebno redovito mijenjati kako bi spriječili eventualne hakerske napade. Međutim, skoro 60 posto ljudi lozinke mijenja jednom godišnje ili rjeđe dok trećina ljudi lozinku mijenja samo kada zaboravi staru. Lozinku redovito mijenja tek sedam posto ispitanika.
Čak i kada ne mijenjamo lozinku, bilo bi pametno da ju zapamtimo samo mi. I u tom aspektu većina ispitanika je izjavila kako lozinku znaju samo oni, ali i ta većina je marginalna i iznosi tek 52 posto. Trećina ispitanika uopće ne razmišlja o tome da li netko zna njihovu šifru i to je skupina koja je najviše podložna hakerskim upadima. U tome su najviše ugrožene osobe starije od 55 godina koje svoje lozinke zabilježavaju na više mjesta te ne razmišljaju o tome da li itko još zna njihovu lozinku.
Što se tiče sumnjivih poruka koje dobivamo putem e-maila ili SMS-a, tu stojimo jako dobro. Čak 93% ljudi ignorira ili briše nepoznate poruke, a iz HUB-a ističu kako bi bilo bolje da ta brojka bude i veća.
Dobro stojimo i u korištenju otvorenih bežičnih mreža. Iako su one dobar način za uštedjeti podatkovni promet, ipak su više podložne hakerskim napadima. Otvorene mreže koristi 37 posto ljudi, a samo tri posto koristi otvorene mreže za mobilno bankarstvo što je jako dobro, ističu u HUB-u.
Istraživanje je utvrdilo i kako nešto više od pola ispitanika prati koje internetske stranice posjećuje i koje aplikacije preuzimaju.
Parat je utvrdio kako ove brojke pokazuju da Hrvati internet preko mobitela koriste dosta ležerno, ali je većina ipak oprezna.
- Ove brojke mogu biti bolje. Europska unija potiče da sve financijske institucije i banke surađuju kako bi podigli svijest o borbi protiv kriminala na internetu. Ove godine nismo zabilježili napade što ne znači da ne treba biti oprezan. Hrvatska udruga banaka na sebe preuzima dio edukacije ljudi kako bi što više povećali svijest o opasnostima koje vrebaju - zaključio je Parat.