Nova otkrića rovera Curiosity pokazuju da je u davnoj prošlosti na Marsu bilo puno više kisika i da je Crveni planet bio puno sličniji Zemlji nego što se dosad znalo.
ChemCam instrumentom znanstvenici su otkrili visoke razine manganova oksida u stijenama na Marsu. Prisutnost tog spoja sugerira da je nekad bilo puno više kisika u atomosferi i da je uz topliju klimu i tekuću vodu Mars nekad kemijski bio puno sličniji Zemlji.
Autorica studije navodi kako su kisik u atmosferi i mikrobi jedini načini za koje znaju da mogu proizvesti takav manganov spoj. Kako nije vjerojatno da su mikrobi za to odgovorni, razumno je očekivati da je slobodni kisik za to zaslužan. Istraživači navode da je u tim količinama manganov oksid mogao nastati jedino uz dovoljne količine tekuće vode i kisika.
No kako je sav kisik nestao i kako je nastao? Hipoteza je da kisik izv ode završio u atmosferi raspadom magnetskih polja oko Marsa. Kako ga nije bilo da štiti površinu od ionizirajućeg zračenja, molekule su se podjelile u kisik i vodik. Zbog relativno slabe gravitacije, planet nije mogao zadržati atome vodika, ali su teži atomi kisika ostali i s vremenom završili u stijenama. Za crveni željezov oksid i nije potrebno puno kisika, no za manganov jest i to je znak da ga je bilo puno.