Ekstremni mikrobikoji prežive u vrućim  vrelima u Sibiru vjerojatno su imali ulogu u ranoj Zemljinoj atmosferi, pokazuje istraživanje sa Sveučilišta u Chicagu. Mikrobi koji obrađuju ugljični monoksid i na taj način oslobađaju okside, metane, hidrogene i ugljične diokside, otkriveni su u istočnom Sibiru na poluotoku Kamčatki.

Način na koji mikrobi obrađuju ugljični monoksid imao je vrlo vjerojatno utjecaja na sastav zraka prije nekoliko milijardi godina. Znanstvenici vjeruju da rana Zemljina atmosfera imala male količine kisika, ali relativno velike količine ugljičnog dioksida i metana. Zatim se dogodila tzv. "velika oksidacija" prije 2,5 milijardi godina, u kojoj je razina kisika u atmosferi porasla. Na taj način stvorile su dovoljeno visoke razine kisika koje su podržale stvaranje životinjskog svijeta, kaže voditelj istraživanja Albert Colman.

Razine ugljičnog monoksida imale su koncentraciju od gotovo jedan posto u atmosferi, što je nekoliko desetaka tisuća puta više od trenutne razine. To je imalo utjecaj na koncentraciju atmosferskog metana, snažnog stakleničkog plina, koji ima posljedice na globalne temperature. Takve visoke koncentracije ugljičnog monoksida bi bile toksične za mnoge mikroorganizme, ali upravo su tu mikrobi odigrali svoju ulogu.