Ovog tjedna tim znanstvenika iz Sveučilišta CalTech pohvalio se kako su pronašli dosad najstariju i najudaljeniju galaksiju. Kao dio svoje potrage, pročešljali su podatke prikupljene Hubble i Spitzer teleskopom te su identificirali galaksiju EGS8p7 i preporučili daljnje istraživanje.

Tim je zatim proveo dodatne analize galaksije te su na temelju prikupljenih podataka procijenili da je galaksija EGS8p7 stara preko 13,2 milijardi godina, što znači da je nastala oko 600 milijuna godina nakon Velikog praska. Starost su izmjerili prema crvenom pomaku, odnosno porastu valne duljine elektromagnetskog zračenja uzrokovan Dopplerovim efektom. Što je svjetlost udaljenija to se čini crvenijom. Ali, ova galakasija ima  vidljive vodikove spektralne linije, odnosno trag vodika kojeg je zagrijavalo ultraljubičasto zračenje mladih zvijezda.  

No, ti podaci sada muče znanstvenike. Tako nešto ne bi trebalo biti moguće na ovom crvenom pomaku (8,68), jer se uobičajeno ovo zračenje apsorbira.

Naime, ovo otkriće moglo bi promijeniti postojeće teorije o evoluciji svemira. Galaksija koja je samo 600 milijuna godina mlađa od samog svemira ne bi trebala postojati.  

Prve galaksije počele su se formirati najranije 328.000 godina nakon Velikog praska, kad su se protoni i elektroni spojili u neutralne atome vodika. Gravitacija je spojila ove neutralne atome u ogromne oblake koji su apsorbirali radijaciju mladih galaksija. Tek kada su galaksije počele ionizirati vodikove oblake su proizveli vidljive vodikove spektralne linije, jer ionizirani vodik apsorbira zračenje drugačije, nego što to čini neutralni vodik.

Znanstvenici tvrde da je EGS8p7 prestara galaksija da bi ušla u tu kategoriju. No, i za to imaju objašnjenje. Rješenje ove zagonetke leži u mogućnosti da je galaksija bila neuobičajeno topla i svijetla te je brzo ionizirala vodikov oblak koji ju je okruživao. To bi vodikove spektralne linije ove galaksije učinilo vidljivima iako je tek nešto mlađa od naše galaksije.