Unatoč rigoroznim provjerama donirane krvi za transfuziju, zbog vremenskog "prozora" u kojem se netko zarazi HIV-om, hepatitisom i sličnim bolestima koji se prenose krvlju, a ne mogu se odmah detektirati, transfuzija se ne smatra posve sigurnim medicinskim postupkom. Drugi se problem javlja zbog nedostatka rjeđih krvnih grupa i potrage za donorima, a znanstvenici sa Sveučilišta Edinburg su objavili kako bi se svi ti problemi mogli lako riješiti ukoliko bi se uz pomoć ljudskih matičnih stanica proizvela krv. Ona bi bila grupe O jer je najrjeđa, a odgovara gotovo svim pacijentima.

Takva bi se krv mogla koristiti u situacijama gdje bi spasila na tisuće života, primjerice na hitnim operacijama, na područjima katastrofe i u ratnim zonama, kažu znanstvenici.

- Trebat će  još dvije do tri godine kako bismo u kliničkim ispitivanjima usavršili krv. Nakon što usavršimo tehniku, uzimat ćemo matične stanice iz embrija - rekao je voditelj znanstvenog tima, profesor Marc Turner.

Još radikalnije rješenje nudi ekipa sa Sveučilišta Essex koja bi krv proizvodila iz umjetnih tvari.

Jedan umjetni nadomjestak krvi na osnovi kravlje krvi licenciran je u Rusiji i Južnoj Africi, no unatoč tome što je proizveden u SAD-u, oni su ga odbili kao nesigurnog jer povećava rizik od moždanog udara i problema sa srcem.