Najnovija visoko-tehnološka forenzička studija krvi na Torinskom platnu, za koje Kršćani vjeruju da je Isusova ukopna tkanina, pokazala je da je vrlo vjerojatno srednjovjekovna krivotvorina.

Rezultati istrage s najmodernijim tehnologijama analize uzoraka krvnih mrlja (BPA) u kojoj su znanstvenici koristili dobrovoljca i lutku objavljeni su u časopisu Journal of Forensic Sciences.

Rimokatolička crkva još nije zauzela konačni stav prema autentičnosti tkanine koja nosi sliku, obrnutu kao fotografski negativ, čovjeka čije ozljede upućuju na raspeće. Prikazuje prednju i stražnju stranu bradatog čovjeka, s prekriženim rukama na prsima. Na njoj su mrlje koje nalikuju tragovima krvi po zapešćima, stopalima i bokovima.

Tkanina je inače u posebnom spremniku u torinskoj katedrali gdje je rijetko izložena javnosti.

Skeptici su tkaninu proglasili majstorskom srednjovjekovnom krivotvorinom a ugljični testovi iz 1988. utvrdili su da potječe između 1260. i 1390., no njihova je točnost dovedena u pitanje zbog mnogobrojnih pokušaja restauracije.

Korištenjem specifičnih instrumenata studija je pokazala kako smjer i ponašanje krvi koja teče nije u skladu s dokazima, visoko razlučivim fotografijama tkanine. 

''Kada je dobrovoljac bio u različitim pozama, smjer kretanja krvi po tijelu nikada se nije slagao sa tkaninom'', naglašeno je u studiji.

''Pretpostavljajući da su crvene mrlje na Torinskom platnu krv od ozljeda raspeća, rezultati eksperimenata demonstrirali su da različiti smjerovi kretanja krvi iz različitih dijelova tijela nisu konzistentni jedni s drugima'', stoji u zaključku studije.

Povijest Torinskog platna dugačka je i kontroverzna. Prvi puta se pojavilo na Bliskome Istoku i u Francuskoj, a kasnije ga je savojska dinastija donijela u Torino 1578. godine. 1983. bivši kralj Umberto II ostavio je tkaninu papi Ivanu Pavlu.

Tkanina je skoro bila i uništena kada je 1997. požar zahvatio kapelu Guarini torinske katedrale gdje je bila čuvana. Jedan vatrogasac riskirao je svoj život kako bi je spasio.