Roditelji prvašića koji se ovih dana upisuju u školu, ali i učenika svih nižih razreda dobili su iz škola ankete o tome hoće li im dijete iduće godine ići na izbornu nastavu informatike.

Jedan je to od posljednjih poteza aktualne ministrice Blaženke Divjak u ovome mandatu. Zasad još nema podataka o tome koliko će zapravo djece uzeti informatiku, no kao i s većinom novotarija u školstvu posljednje tri godine, i s informatikom je došlo mnogo pitanja. Ono što se zna je da je za izbornu informatiku predviđeno 70 sati na godinu, što je dva školska sata tjedno. Kako nam kažu ravnatelji, nikome još nije jasno hoće li ta nastava biti uklopljena u satnicu razredne nastave ili će se izvoditi u drugoj smjeni, a pitanje je i tko će tu informatiku podučavati. Ministarstvo predviđa, prema potrebi, zapošljavanje novih nastavnika ili povećanje satnice već zaposlenih učitelja.

Marlena Bogdanović, učiteljica razredne nastave u OŠ Tučepi, koja je u Hrvatskoj među predvodnicama upotrebe digitalne tehnologije u nastavi, ističe važan pedagoški aspekt:

Tko će raditi s djecom?

- Djeci od sedam godina treba se znati približiti, golema je razlika u pristupu petašima i prvašima. Nisam sigurna koliko nastavnika informatike predmetne nastave može i zna kako raditi sa sedmogodišnjacima.

Naravno, Pravilnik Ministarstva propisuje da nastavnici informatike moraju imati nastavnički smjer svojeg dodiplomskog studija, no to ne garantira da će znati raditi s najmanjima. Osim toga, u osnovnim i srednjim školama muku muče sa zapošljavanjem nastavnika i za obaveznu informatiku i matematiku. No mnogo je važnije razgovarati o tome kakva znanja i pristup u informatici naši najmlađi zapravo trebaju, kažu naši sugovornici. Kurikulum informatike predviđa da se djecu uči rješavati probleme uz pomoć tehnologije te logički povezivati i analizirati podatke. No to bi se trebalo provući kroz predmete koje već imaju. Naime, sva istraživanja pokazuju kako je s mlađom djecom neophodno raditi na motorici, socijalizaciji, pisanju i čitanju, a dodatna dva sata tjedno izdvojenog predmeta sigurno neće pridonijeti navedenim vještinama. Osim toga, upozoravaju u školama, dijete koje informatiku upiše, mora je pohađati kao obavezan predmet za koji će dobiti i ocjenu.

Bit će preopterećeni

- Ja sam zadnja koja bi imala nešto protiv informatike, ali samo upozoravam na činjenicu da se nju u 21. stoljeću nikako ne bi smjelo odvajati od ostalih predmeta i praviti neki zaseban predmet. Ta je ideja bila dobra u vrijeme kad se kurikulum osmišljavao i pisao, ali je sad, osobito nakon ove nastave od kuće, tu ideju pregazilo vrijeme - upozorava Marlena Bogdanović.

A na to upućuje i primjer Grada Rijeke, koji je rano učenje informatike u svoje škole sustavno počeo uvoditi još 2002. No od školske godine 2018./2019. izmijenjen je kompletan program. Kako ističu, “učenike je potrebno podučavati ne samo o ispravnom i odgovornom korištenju računala, nego i kako ga koristiti kao alat za savladavanje nastavnoga gradiva te stjecanje novih znanja i vještina”.

Online nastava kakvu smo iskusili i kakva nas vjerojatno čeka i najesen upućuje na potrebu da se i djeca i nastavnici i roditelji mnogo više obrazuju za rad s digitalnim alatima. No ovakvo prebrzo uvođenje još jednog predmeta u satnicu, kažu nastavnici i ravnatelji, najmlađima će samo stvoriti dodatno opterećenje.