U borbi protiv raka znanstvenici su ostvarili novi veliki korak prema univerzalnom cjepivu za rak pomoću kojeg imunološki sustav može napadati stanice tumora kao da su virusi. 

Međunarodni tim znanstvenika opisao je u Natureu kako su uzeli dijelove genetskog RNK koda i ubacili ih u nanočestice masnoća i to ubrizgali u krvotok troje pacijenata u uznapredovalim fazama bolesti. Njihov imunološki sustav reagirao je proizvodnjom T-stanica koje su napadale rak. Cjepivo je bilo učinkovito i u borbi protiv agresivnih tumora kod miševa, prenosi Independent. 

Znanstvenici navode da se ovakva cjepiva mogu brzo i relativno jeftino proizvesti i praktično svaki tumorski antigen se može ubaciti u taj RNK. Zbog toga se ovakva imunoterapija može smatrati univerzalno primjenjivim načinom borbe protiv raka.
Ističe se i kako su pacijentima dali niske doze cjepiva i da cilj ove studije nije bio testirati koliko on dobro radi. Iako je imunološki sustav reagirao, nema dokaza da se rak povukao. 

Kod jednog pacijenta tumor limfnih čvorova se smanjio nakon što su dobili ovo cjepivo, dok je drugi pacijent kojem su kirurški odstranili tumore bio u remisiji i sedam mjeseci nakon što je primio cjepivo. Trećm pacijentu tumor se proširio na pluća, ali je nakon cjepiva i dalje bio 'klinički stabilan'. 

Imunoterapija se već koristi na razne načine kako bi se liječili razni oblici raka, a pacijenti su u nekim slučajevima u remisiji i nakon 10 godina. Kod klasičnog liječenja nekih oblika raka, bolest se može potpuno izliječiti, u drugim slučajevima poput tumora na mozgu, vratu ili plućima bolest je puno teže liječiti. 

Ovakav način borbe protiv raka bio bi velik korak naprijed, a u limitiranom broju slučajeva nuspojave su bile slične gripi, što je u velikoj suprotnosti s tegobama nakon kemoterapije. 

- Imunoterapija za liječenje raka je polje koje se rapidno širi, a nova studija pokazuje da se imunološka reakcija protiv antigena u raku može potaknuti novim tipom cjepiva - rekao je Alan Melcher iz Instituta za istraživanje raka i dodao da iako ovo djeluje obećavajuće, još je dalek put od dokazivanja stvarne koristi za pacijente.

- Nije sigurno hoće li se terepeutski učinci koje smo vidjeli kod miševa primijeniti i kod ljudi, a tu su i praktični izazovi proizvodnje nanočestica za široku kliničku primjenu - rekao je. 

Znanstvenici poručuju da su potrebna dodatna istraživanja na većem broju ljudi s različitim oblicima raka i to kroz duže vremensko razdoblje prije nego bi došli do konačnog univerzalnog cjepiva, no ovo je veliki korak u tom smjeru.