Justin Rosenstien (34) blokirao si je pristup Redditu i Snapchatu, a Facebook koristi na kapaljku. No, da ne bi stao samo na tome, ovaj poduzetnik je kupio novi iPhone i od svojih pomoćnika je tražio da stave roditeljske kontrole kako ne bi mogao skidati aplikacije i koristiti društvene mreže i druge novotarije koje izazivaju zarazu. 

Posebno je svjestan Facebooka i njegovih zavodljivih lajkova, jer je upravo on bio Facebookov inženjer koji ih je kreirao. No deset godina kasnije, Rosenstein pripada rastućem broju ljudi u Silicijskoj dolini koji se žale na eksploziju 'ekonomije pažnje' i interneta oblikovanog oko zahtjeva oglašivačke ekonomije. Rosenstein je radio i na razvoju Gchata dok je bio u Googleu, a sada vodi kompaniju u San Franciscu koja želi poboljšati produktivnost ljudi. Najveća briga su mu psihološki učinci tehnologije na ljude koji dotaknu svoj telefon više od 2600 puta na dan, kako pokazuju istraživanja. 

No osim negativnih posljedica na fokusiranje ili inteligenciju, neki se Rosensteinovi istomišljenici brinu i zbog političkih utjecaja i da bi bez kontrole digitalne snage mogle izbrisati demokraciju kao takvu. Među njima je Leah Pearlman, Rosensteinova kolegica koja je 2009. i predstavila lajkove koji su promijenili Facebook kao takav. Ona također ne dijeli ljubav prema lajkovima, ali instalirala je i dodatak za svoj browser koji je napravio čistku u News feedu te angažirala stručnjaka za društvene mreže koji se brine o njenoj Facebook stranici kako ona ne bi morala, piše Guardian. 

Tristan Harris (33) također je jedan od bivših Googleovih zaposlenika koji je postao kritičar tehnološke industrije. On tvdi kako smo svi priključeni u taj sustav i da naši umovi mogu biti oteti, odnosno da naši izbori nisu toliko slobodni kao što mi vjerujemo. Ljudi nemaju baš puno izbora oko toga hoće li koristiti sve te raširene tehnologije, tvrdi Harris i kaže kako ljudi nisu svjesni načina na koji mala grupa ljudi iz Silicijske doline oblikuje naše živote. 

- Ne znam za važniji problem od toga. Ovo mijenja našu demokraciju i našu sposobnost da razgovaramo i da imamo odnose kakve želimo s drugim ljudima - rekao je.