Klimatske promjene su očite, a posljedice bi mogle biti gore nego što smo ranije predviđali. Britanski medicinski časopis The Lancet objavio je nedavno izvješće u kojem se navodi kako bi u odnosu na razine iz 1990-ih četiri puta više ljudi moglo biti izloženo ekstremnim kišama, a također bi i tri puta više ljudi moglo biti izloženo sušama. Kako prenosi Guardian, klimatske promjene također su i veliko zdravstveno pitanje koje se zanemaruje u političkim raspravama. Tako se navodi da bi klimatske promjene mogle uništiti pola stoljeća napretka u globalnom zdravstvu. Poraste li temperatura za 4 stupnja, posljedice bi mogle biti katastrofične te se upozorava da se to mora zaustaviti, odnosno da se moramo spustiti na zagrijavanje od 2 stupnja ili manje. No, jednako tako u izvješću se navodi i da je korist za zdravlje od smanjenja uporabe fosilnih goriva tolika da bi i borba protiv globalnog zagrijavanja mogla biti najveća prilika za poboljšanje ljudskog zdravlja u 21. stoljeću. Autori dodaju kako bi gotovo svaka radnja koju poduzimamo da se zaštitimo od klimatskih promjena mogla pomoći i našem zdravlju. 

Infografika koju su objavili Eco Experts pokazuje i kako bi se određene zemlje mogle nositi s klimatskim promjenama. Karta pokazuje osjetljivost zemalja, ali i njihovu spremnost da se nose sa svim izazovima. Tako se radi o rangiranju određenih zemalja, a ne o dubokoj analizi svake zemlje, bez njezinih regija i specifičnosti koje se vežu uz svaku. Tako karta pokazuje brojne države u Africi i Aziji koje pokazuju opasnu razinu osjetljivosti na promjene, ali i nisku razinu spremnosti, dok su  s druge strane mnoge države, koje su i uzročnici klimatskih promjena, prilično opremljeni za borbu s promjenama.