Za razliku od drugih životinja, morski psi imaju poseban, vrlo tanak sloj kože koji odbija većinu bakterija i sprečava rast mikroorganizama. Ideju uvijek čistih morskih pasa iskoristili su znanstvenici sa Sveučilišta Florida i inženjeri tvrtke Sharklet Technologies te napravili poseban filtar debljine tek tri mikrona koji štiti od napada bakterija. 

- Materijali koji su prekriveni ovim filtrom ne sadrže nikakve tvari opasne za zdravlje i već se sad upotrebljavaju u mnogim bolnicama kako bi smanjili bolesti, infekcije i zaraze - napominje Joe Began, direktor Sharklet Tehnologiesa. Ideje pametne i inovativne prirode odlično su kopirali i znanstvenici iz Australije koji se zbog golemih poplava bore protiv zagađenja i zaraza. Tvrtka Biolytix napravila je sustav za pročišćavanje voda koji se oslanja na rad crva i buba te razgrađuje nečistoće jednako brzo i učinkovito poput prirode. 

Taj živući “humus” djeluje deset puta bolje nego standardne septičke jame i ne traži nikakve jake kemikalije. Biomimikriju ili oponašanje prirode iskoristili su i neuroznanstvenici. Umjesto ugradnje plastičnih implantata u mozak koji smanjuju pozitivne efekte terapije, znanstvenici rabe posebnu vrstu bioplastike koja se ponaša kao koža morskih krastavaca. Bez dodatka vode vlakna tog biomaterijala su čvrsta, no kad se tekućina doda, postaju lagana i vrlo opuštena. 

Stvaraju plastiku od ugljičnog dioksida

Baš kao i biljkama, tvrtki Novomer velika količina ugljičnog dioksida ne predstavlja samo zagađenje, nego i gorivo za proizvodnju. Oni kombiniraju CO2 iz proizvodnje etanola i petrokemijskih materijala te novim tehnološkim procesom stvaraju plastiku.

Biorazgradiv materijal od gljiva idealan je za pakiranja 

Tvrtka Ecovative Design iz New Yorka iskoristila je korijenje gljiva kako bi uzgojila biorazgradive materijale koji se koriste za različita pakovanja. Pomoću nanotehnologije korijeni gljiva, koji su tanki poput vlasi kose, miješaju se s otpadom te nakon tjedan dana nastaje biorazgradiv materijal. Poput stiropora je idealan za pakiranja, ali otporniji.  

Poput školjki flasteri se čvrsto drže na skliskom

MoNajbolji vodootporni flasteri i zavoji s vremenom jednostavno skliznu s kože. Profesor Herbert Waite sa Sveučilišta Kalifornija izolirao je protein kojeg iskorištavaju školjke kako bi se čvrsto držale za mokro i sklizavo podmorje. Zahvaljujući njemu, mnogi materijali mogu se bez problema držati i na najsklizavijim površinama.