Cvijet lotosa besprijekorno je čist i biserno bijel iako raste u muljevitim vodama. To je bio povod znanstvenicima da otkriju “njegovu tajnu”, koja je rezultirala cijelim novim područjem površina koje se same čiste koristeći se tzv. Lotus-Effectom. Površina lotosa, iako izgleda savršeno glatko, na nanoskopskoj i mikroskopskoj razini je potpuno neravna. Sastavljena je od velikog broja izbočina koje su prekrivene voštanom glazurom. Zbog tih malenih izbočina napravljenih od vodootpornih materijala, voda se oblikuje u gotovo okrugle kapi koje, kolutajući, skupljaju svu nečistoću s lotosova lista.Tako se lotos sam čisti, a voda vraća natrag u jezero. Na biljkama s drukčijim, ravnijim površinama kapljice vode se spljošte, dio sklizne s lista, a dio se osuši pa ga voda još više isprlja. Lotos nije jedina biljka s učinkom samočišćenja, ali je najbolji primjer pa se zato oznaka za proizvode sa svojstvom samočišćenja naziva Lotus-Effect. Otkrivač lotosova učinka je profesor Wilhelm Barthlott, botaničar i industrijski izumitelj, koji ga je patentirao 1992. Svijet je s time upoznao načinivši žlicu za med s domaćom silikoniziranom površinom, koja je na mikrorazini imala grubu strukturu. S nje je ljepljivi med potpuno spadao, a žlica ostajala čista.

NIŠTA NIJE POPUT PAUKOVE SVILE: Paukova svila je oko šest puta jača od čelika, mnogo rastezljivija od njega i dvostruko rastezljivija od najlona. Može se rastegnuti 30-40 posto prije nego što pukne, pa je jedini materijal izvrsne rastezljivosti i dobre izdržljivosti. Postoje dokazi da je svilena odjeća zaustavila metke, a pogođeni ljudi ostali neozlijeđeni. Znanstvenici već 20 godina nastoje otkriti kako umjetno reproducirati paukovu svilu ili je  iskoristiti. No problem je što je nema dovoljno. Ipak, stručnjaci se nadaju kako će je uspjeti kombinirati s drugim materijalima te tako stvoriti bolje pancirne prsluke, užad i protetska pomagala.

IZUMILI STAKLO KOJE SE SAMO ČISTI: Barthlottov izum lotosova učinka prva je prihvatila tvrtka Ispo razvivši boje za pročelja koje ostaju čiste tijekom trajanja. Boja Lotusan stigla je na tržište 1999. Kapljice vode na njoj se oblikuju u kuglice te ispiru svu prašinu i nečistoću s površine, a pročelja kuća tako ostaju dugo čista. U V. Britaniji tvrtka Pilkington Activ izumila je staklo sa suprotnim djelovanjem od lotosova učinka, ali s istim rezultatom. Tzv. aktivno staklo presvučeno je titanijevim oksidom, koji razgrađuje svaku organsku tvar (kukce, pelud...) i snažno privlači vodu. Ona se na toj površini oblikuje u ravne plohe i tako sklizne s nje. Aktivno staklo zbog toga godinama ne treba prati, a istodobno smanjuje uporabu sredstava za čišćenje. Razvija se i odjeća koju ne treba prati.

LEPTIR KOJI STVARA BOJU BEZ IMALO BOJE: Plava krila leptira Morpho rhetenora nisu samo plava. Ona svjetlucaju i prelijevaju se u duginim bojama, no analizom je otkriveno da u krilima nema plavog pigmenta. Njegova krila vide se na udaljenosti od 400 metara, a posjeduju optičko svojstvo koje se naziva iridescencija. Riječ je o pojavi koja nastaje kada snažno, blistavo svjetlo mijenja boju promjenom kuta gledanja poput CD-a. Krilo tih leptira prekriveno je ljuskicama, a one uzdužnim brazdama. Brazde imaju privjeske, koji se klimaju i povećavaju što su bliže bazi. Lelujavost bočnih ogranaka brazdi omogućuje odbijanje svjetlosti s više strana. Prelijevanje boje na njegovim krilima uzrokuje izmjene brazdi i praznog prostora razmještenih na točno određenoj udaljenosti radi pojačavanja određenih boja. Isti učinak dobiva se slaganjem neprekidnih i višestrukih slojeva različitih indeksa loma. Tako optički sustav leptira Morpho rhetenora stvara izrazitu plavu bez imalo prave boje.