Uz porast životnog standarda, prirodna ventilacija u prostorijama u kojima boravimo nije nam dovoljna. Ljetne temperature teško su podnošljive bez klima uređaja ili barem ventilatora. Ukoliko vam je potrošnja električne energije ipak na prvom mjestu, razmislite o najjeftinijem načinu hlađenja – pasivnom hlađenju.
Pasivno hlađenje podrazumijeva postizanje rashladnog učinka bez korištenja kompresora, odnosno bez potrošnje energije. Hlađenje je u tom slučaju najjeftinije, gotovo besplatno jer je jedina potrebna energija pogonska energija za cirkulacijske pumpe. S pasivnim hlađenjem u kombinaciji s evaporativnim hlađenjem u znatnoj mjeri smanjuju se troškovi za klimatizaciju većih poslovnih i ostalih zgrada.
Upotreba različitih načina pasivnog hlađenja ima za cilj u što većoj mjeri smanjiti neželjenu toplinu i odstraniti je prije nego što prodre u zgradu.
Najjednostavnije ćete prostor rashladiti tijekom noći. Noćnim prozračivanjem smanjuje se temperatura unutarnjeg zraka i površina te pothlađuje zgrada. U tu svrhu možete koristiti ventilatore s relativno malom brzinom i velikim protokom koji iznose toplinu iz zgrade u okolicu. Tokom dana ohlađena masa zgrade služi kao toplinski spremnik i sprječava pregrijanje zgrade. Određeno vrijeme je unutarnja temperatura niža od vanjske. To vrijeme lako možete produžiti korištenjem stropnih ventilatora. Uzmite u obzir da preko dana ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Ovi uređaji mogu smanjiti temperaturu u vašem domu za 6, 7 stupnjeva, a danas su dostupni u širokoj paleti boja, veličina i vrsta.
Drugi način kojim možete spriječiti neželjeno prodiranje topline je debljina izolacije zgrade. Prilikom projektiranja projektant će uzeti u obzir unutarnja toplinska opterećenja te prosječne dnevne i noćne temperature na vašoj lokaciji te uračunati optimalnu debljinu izolacije koja će vas u ljetno vrijeme zaštititi od upada sunčevih zraka kroz krovnu konstrukciju, a u zimskom periodu spriječiti preveliko odvođenje topline.
Analiza ljetnih temperatura i studije prolaza topline su pokazale da do 60% toplinskog toka ljeti prolazi kroz krov. Raspršimo li se voda po krovnoj konstrukciji, moguće je toplinsko opterećenje smanjiti i do 40%. Indirektno hlađenje s isparavanjem vode snižava temperaturu zraka u unutrašnjosti zgrade bez povećanja vlažnosti. Zbog ljetnih kiša, temperatura krova se u nekoliko minuta smanji od 75 ºC na 25 ºC i takva nagla promjena temperature uzrokuje određena oštećenja (termički šok). Hlađenjem krovne konstrukcije sprječavamo te probleme jer održavamo temperaturu krova između 25 ºC i 32 ºC 24 sata dnevno. Zeleni krov najbolja je zaštita za krovnu konstrukciju te joj produžuje vijek, a ujedno će unutrašnjost kuće zaštititi od zagrijavanja i smanjiti temperaturu do 15 % u odnosu na kuće s kosim krovom.
Biljke mogu pomoći u rashlađivanju i ako se nalaze u blizini kuće. Lisnate biljke pored toga što rade hlad evaporativno hlade zrak s obzirom na zgradu. Kada zrak iz okoliša u ljetno vrijeme s listova biljaka prelazi u unutrašnjost zgrade, dio se topline zraka potroši na isparavanje vode koja se nalazi na listovima biljki i time se zrak ovlaži i ohladi.
Neke pasivne metode hlađenja omogućuju dodatnu korist neovisno o učinku hlađenja, a njihova prednost pred mehaničkim načinom hlađenja je i što manje onečišćuju okoliš.