Smanjenjem količine otpada koji preostane od hrane diljem svijeta moglo bi se pridonijeti reduciranju emisije stakleničkih plinova, čime bi se ublažio i utjecaj klimatskih promjena, poput ekstremnih vremenskih pojava i povećanja razine mora, smatraju znanstvenici.
Do 2050. bi se mogla izbjeći emisija oko 14 posto stakleničkih plinova od poljoprivrede ako bi se hrana bolje koristila i distribuirala, pokazala je studija Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena u Potsdamu (PIK), čiji su članovi rezultate objavili u časopisu Environmental Science and Technology.
"Poljoprivreda je jedan od većih pokretača klimatskih promjena. Ona je 2010. bila odgovorna za 20 posto sveukupne emisije stakleničkih plinova", rekao je koautor studije Prajal Pradhan. "Kada bismo uspjeli izbjeći bacanje hrane i smanjiti količinu otpada od hrane u svijetu, izbjegli bismo i nepotrebnu emisiju stakleničkih plinova te pridonijeli ublažavanju klimatskih promjena."
Između 30 i 40 posto hrane proizvedene u svijetu nikad se ne konzumira jer se "pokvari" nakon branja ili transporta, ili je na kraju na otpad bace trgovački lanci i potrošači.
Korištenje otpada koji preostane od hrane moglo bi se značajno povećati kad bi rastuće ekonomije poput kineske ili indijske usvojile zapadnjačke navike. Među njima je i konzumiranje manjih količina mesa, upozorili su znanstvenici. Istaknuli su da stanovnici bogatijih zemalja kozumiraju više hrane nego što je preporučljivo i zdravo ili ona jednostavno završi na smeću.
Oni smatraju da bi se smanjenjem količine otpada i distribucija viška hrane područjima, odnosno ljudima kojima je potrebna, moglo doskočiti i problemu gladi u svijetu. Jedan od suautora studije Juergen Kropp vjeruje da bi se ovome problemu trebalo dati više pozornosti.
Znanstvenici su iznijeli i podatak po kojemu je globalna prosječna potražnja za hranom po osobi gotovo konstantna, no u posljednjih je pedeset godina povećana njezina proizvodnja i dostupnost, što utječe na gomilanje viška hrane za čak 300 posto.
"Bacanje hrane i stvaranje otpada od neiskorištene hrane prije svega negativno utječe na svijest ljudi, skupo je i šteti jedinom planetu koji imamo", kaže još jedan sudionik istraživanja, predsjednik instituta World Resources Andrew Steer.
Svijest o ovom problemu i inicijativa za smanjenjem količine otpada od hrane već postoji u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, kaže Kropp. U siječnju je primjerice 30 ministara u vladi, predsjednika velikih tvrtki, znanstvenika i humanitarnih udruga osnovalo udrugu koja radi na smanjenju količine otpada za polovinu do 2030.