Tek polovica studenata u Hrvatskoj zadovoljna je studijem. Jedva 46 posto smatra da ih studij dobro priprema za posao u Hrvatskoj, a tek 26 posto da ih priprema za posao na međunarodnom tržištu rada.
Pokazuje to ovogodišnje Izvješće o Bolonjskom procesu, kojem je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak posvetila okrugli stol u utorak. Da postoje ogromni problemi na hrvatskim visokim učilištima, kako javnim tako i privatnim, pokazuje i podatak kako je Hrvatska među 11 zemalja u kojima od 2012. opada broj studenata.
Gomilanje programa ne znači kvalitetu
- To nije zato jer nema mjesta, mjesta ima i previše. Loša demografska slika je jedan dio problema. Hrvatska ima više od 100 različitih visokih učilišta, po čemu smo iznad mnogih europskih zemalja. To nije dobar znak u smislu osiguravanja kvalitete. Ovakva rascjepkanost radi protiv relevantnosti visokih učilišta - istaknula je Divjak.
Raspršivanje studija i gomilanje istovjetnih programa, što se radilo kako bi si profesori osigurali normu i sačuvali posao, bez kvalitete za studente, samo je jedan od problema Bolonjskog procesa koji je trebao osigurati kraće studiranje, bolju zapošljivost i veću socijalnu jednakost.
- Mi ne trebamo EU da nam detektira probleme s Bolognom. Krenuli smo prije 15 godina. Odrađena je negdje bolje, negdje lošije, no jači su kreirali programe u strahu od gubljenja norme. To je bila prva greška u koracima, rekao bih da je bila grabež i to popravljamo - istaknuo je rektor osječkog Sveučilišta i predsjednik Rektorskoga zbora RH Vlado Guberac.
No sudionici okruglog stola složni su kako je u ovih 15 godina došlo do velikog zastoja i problema sa zapošljivošću.
- Kad su prvostupnici počeli izlaziti, tržište nije bilo zainteresirano za njih. I otad se povećava broj prvostupnika na diplomskim studijima. Danas ih je čak 98 posto, a osnovni cilj je bio da se skrati vrijeme studija i organizira dobro obazovan stručni kadar - istaknuo je rektor osječkog Sveučilišta i predsjednik Rektorskoga zbora RH Vlado Guberac.
On je oštro prozvao privatna učilišta, istaknuvši kako sada svi žele biti sveučilišta jer vide da im se kadar ne zapošljava.
Do toga je došlo i zbog toga što studenti ne dobivaju znanja i vještine koje im trebaju, a akademska se zajednica, kritizirala je ministrica Divjak, skriva iza autonomije.
- Tek jedna trećina studenata kaže da ih profesori inspiriraju i za to ima velikog prostora za ulaganje u sebe. Mi mislimo da profesori ne trebaju učiti o poučavanju i iz osobnog iskustva znam da postoje veliki otpori u akademskoj zajednici. Neutemeljena je arogancija sveučilišnih profesora u poučavanju - istaknula je ona.
Ribić: Sveučilišta zbog novca guše akademske slobode
Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja istaknuo kako su profesorima ugrožene akademske slobode jer se sveučilišta ponašaju kao kompanije. Novac, a ne kvaliteta rada je postao najvažniji.
- Razdvaja se autonomija i shvaćena je naopako, kako i u HR jer je novac postao najvažniji na sveučilištima. Zbog komercijalizacije profesori trpe i nemaju slobode u poučavanju, a sveučilišta se ponašaju kao kompanije - kazao je Ribić.
Guberac mu se suprotstavio u tome razmišljanju, kazavši kako nema govora o tome da se akademske slobode guše iznutra, već da su tome krive političke odluke.
Divjak je najavila dva dokumenta - Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti, te Programske ugovore sa sveučilištima, koji bi ozbiljnije trebao vezati visoka učilišta da se počnu prilagođavati zahtjevima suvremenog obrazovnog sustava.