Veliki potres magnitude 6,2 Richtera na današnji dan 1880. godine pogodio je Zagreb, a u snažnom podrhtavanju oštećena je skoro svaka od 3670 zgrada, koliko ih je tada bilo u gradu. Urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova.
U tom potresu poginula je jedna osoba, a još 29 teže je ozlijeđenih.
Prirodoslovac Josip Torbar napisao je kako se zemlja tresla desetak sekundi, a da se nakon prvog udara gradom uzvitlala prašina te su se srušili brojni dimnjaci, a urušeni zidovi pokrili su ulice ruševinama.
Epicentar tog razornog potresa bio je blizu Kašine, ali snažno podrhtavanje oštetilo se sve do Dubrovnika.
Mnogi Zagrepčani živjeli su u strahu nakon potresa. Oni koji su mogli, pobjegli su u obližnje gradove monarhije, ali i razne europske gradove. Navodi se da je Glavni kolodvor izdao 3800 karata u sljedećim danima. Sam grad je tada imao oko 30.000 stanovnika.
Na popisivanju šteta nakon potresa radio je i slavni pisac August Šenoa, koji je bio gradski vijećnik u to vrijeme.
- Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka - pisao je Šenoa koji se razbolio od upale pluća i umro sljedeće godine.
Najugroženiji Zagreb, Rijeka i dio Dalmacije
Geofizički odsjek zagrebačkog PMF-a izradio je kartu rizika na temelju analize oko 40.000 potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama. Karte PMF-a uključene su u Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koje je izradila Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Prema njoj, samo je u Zagrebu 40.000 kuća i zgrada sagrađeno prije 1945. te u gradnju nije uračunata opasnost od podrhtavanja tla. One su najugroženije, a najviše ih je u strogom centru grada. Ono na što najviše upozoravaju je da sadašnje bolnice ne bi bile dovoljne kako bi primile sve ozlijeđene.Zgrade u kojima se nalaze uglavnom su u centru grada koji je loše povezan. Treba napomenuti da nijedna bolnica u glavnom gradu nema pravi helidrom kako bi ozlijeđene mogli prevoziti helikopterima. Jedino ga ima KB Dubrava, no on nije ucrtan ni u jednoj službenoj karti te radi polulegalno.
Tog je najviše svjestan Ured za upravljanje hitnim situacijama koji je tiskao i podijelio 1,3 milijuna letaka što ljudi trebaju činiti nakon potresa i gdje mogu potražiti pomoć.
- Najvažnije je da ljudi odrede mjesto na kojem će se naći ako nas potres pogodi na radni dan. Mobilne mreže tada neće funkcionirati - rekao je pročelnik tog ureda Pavle Kalinić.
U nastavku pogledajte najznačajnije potrese koji su pogodili našu regiju