Marina  Brozović (42) ujutro dođe na posao. Ne uzima novine, ne pali internet, ne surfa na mobitelu. Ona ‘pali’ svoje velike svemirske igračke. Super teleskope, goleme monitore, radare, računala... Njezin ured je kao Enterprise.

Marina je znanstvenica u NASA-inom centru koja danonoćno pazi da nam u Zemlju ne lupi gromada iz svemira.

Astronomi Solar System Dynamics (SSD), čiji je ona član tima, teleskopima prate asteroide, komete, planete i sve što po nekoj orbiti jurca oko Sunca.

– To je kao kontrola leta za Sunčev sustav. Prikupljamo mnoštvo podataka iz zvjezdarnica diljem svijeta i nema šanse da nas nešto iznenadi – kazala nam je Marina. Po njoj je 2006. nazvan i jedan asteroid, 7295 Brozovic. Ukoliko ne bi bilo SSD-a ili ako bi Marini i kolegama promaklo nešto doista krupno, u opasnost bi mogla doći civilizacija i život na Zemlji. No, naša Marina to nikad neće dopustiti. Kada je 2011. između Zemlje i Mjeseca prozujao asteroid 2005YU55, širine 400 metara, Marina je bila ta koja je svjetskim medijima jamčila da nema šanse da nas nešto pogodi.

– Posljednji put kad je asteroid te veličine prošao tako blizu Zemlje bilo je 1976. I nitko za to nije ni znao – kazala nam je uz smijeh.

Za astronomiju se počela zanimati još u prvom razredu osnovne škole.

- Pred kraj osnovne škole tražila sam i nešto izvan nje. Dopunske aktivnosti, nekakva istraživanja, bilo što, samo da je vezano za svemir – kazala nam je Marina. I dok su njeni vršnjaci uživali u igri, ona je već sve znala o tajnama svemir i bila je sigurna u to da se baš njima želi baviti do kraja života.

Zvijezde su joj se brzo nasmiješile. U to vrijeme Astronomsko društvo Višnjan nabavilo je svoj prvi teleskop, gdje je ona, naravno, bila stalni promatrač. Studirala je fiziku u Zagrebu, ali je redovito išla u Višnjan.

– U to sam se vrijeme bavila meteorima. Jako su me zanimali. Ono što je počelo kao hobi, poslije je preraslo u profesiju - otkrila nam je.

Postdiplomski studij nastavila je u SAD-u. Doktorirala je iz fizike čestica uz rad na Fermilabu, na “američkom CERN-u”. Sa samo 31 godinom, počela je njena bajka u NASA-i.

Danas joj posao uključuje redovita istraživanja na radarskom teleskopu Arecibo s 300-metarskom antenom. To znači da Marina nekoliko puta godišnje odlazi iz NASA-inog centra u Portoriko gdje sjeda za ‘upravljač’ jedne od najvećih radio antena na svijetu.

– Gušt mi je i privilegija biti u Arecibu. To je čudo od tehnologije – kazala je kratko. Također, ne skriva da je oduševljena svaki put kad vidi kolege iz drugog odjela kako sklapaju i testiraju rovere za Mars ili asteroidske sonde. Osim što prati i otkriva asteroide, ona je izračunala kako bi mogla izmjeriti masu Saturnovih prstenova, računala je orbite Plutonovih mjeseca, otkrila da neki asteroid ima vlastiti mjesec... Od nje smo doznali da Zemlju dnevno pogode dva asteroida veličine automobila koji izgore u atmosferi, da jedan promjera 30 metara pogodi Zemlju svakih nekoliko stoljeća, a veći od 300 metara svakih 100.000 godina. Planetarno opasni su oni veći od jednog kilometra. Do danas je asteroida bliskih Zemlji otkriveno 11.243, od čega je većih od kilometra njih 862.

- Jedan takav, proći će 2028. godine na između Zemlje i Mjeseca – otkrila nam je. A prava zabava uslijedit će 2029. godine, kada će asteroid Apophis, promjera 270 metara, proletjeti na samo 38.000 kilometara od Zemlje. No, Marina i kolege spremno ga čekaju. Njihovim podacima koristi se Bijela kuća, Kongres i sve američke sigurnosne agencije.