Vlada je rekla DA, čak i mnogi vozači u svim anketama to podržavaju, a na Saboru je da do ljeta, nakon još jedne rasprave, izglasa, između ostalog i utrostručenje kazne za korištenje mobitela prilikom upravljanja cestovnim vozilima, s 500 na 1500 kuna. Nepotpuna učinkovitost edukacijskih akcija te redovnih i izvanrednih policijskih kontrola pokazuje kako bez represivnih mjera nema željena efekta. Živi bili pa vidjeli hoće li tolika kazna ugasiti mobitele u rukama vozača!
A dotad ćemo i dalje gledati vozila čiji vozači, kao pijani, bez razloga usporavaju, koče, ne kreću za zelenoga svjetla na semaforu, ne pale žmigavce jer zbog mobitela nemaju slobodnu ruku, gaze prometne crte i 'šetaju' iz trake u traku..., sve zato što – telefoniraju! Ne poduzmu li se i dodatne mjere u načinu hvatanja prekršitelja, ne možemo očekivati velike pomake, piše Auto start.
Jer, primjerice, za vikend-akcija policija izrekne od 200 do 300 takvih kazni pa ispada kako je samo svaki 20. kažnjeni vozač telefonirao. Statistike su zastrašujuće, a stvarna situacija je još gora kada vidimo vozače oko sebe, pa i svoje ponašanje. U nas je više od dva milijuna vozila, još više vozača, a pridodajmo još nekoliko milijuna stranih turista, jer ih tri četvrtine stiže motornim vozilima. .
Razgovara li vozač mobitelom za upravljanja motornim vozilom efekt je isti kao da ima 0,8 promila alkohola u krvi. U to se uvjeravamo svaki dan. A čak 23 posto to i tipkanje povećavaju opasnost. Svejedno držimo li mobitel u ruci ili komuniciramo putem nekog uređaja, rizik od prometne nesreće povećava se četiri puta. Naprimjer, samo vidno polje nam se smanjuje za trećinu. Neuvjerljivi su statistički podaci kako oko deset posto vozača koristi mobitel tijekom vožnje, a dva posto tipka. Najčešće vozači ne telefoniraju u vožnji iz poslovnih ili obiteljskih razloga. U jednoj anketi oko 93 posto ih je koristilo mobitel dok su bili sami u vozilu. A većina je zapravo tako 'ubijala vrijeme' i dosadu pred semaforima, u kolonama, lutala internetom, tražila zabavu...
Teško je povjerovati kako vozači, kao i ostali sudionici u prometu, nemaju dovoljno svijesti o opasnosti i posljedicama takve vožnje. Vozila su danas i u nas pokretni uredi stotina tisuća taksista, autoprijevoznika, poslovnih ljudi... Sastavni je to dio svakodnevice svih vozača. No telefoniranje, pisanje i čitanje poruka, pregledavanje internetskih stranica ili pretraživanje lokacije putem navigacijskih karata zahtijevaju vizualnu, zvučnu i kognitivnu pažnju pa stoga odvraćaju pažnju vozača na nekoliko sekundi. To kratko razdoblje može biti kobno.