To je to što me zanima!

Vedran Šošić: Loše je o novcu učiti na vlastitim pogreškama

Viceguverner HNB-a bit će sudionik panela o financijskoj pismenosti na trećem izdanju konferencije "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska", u ponedjeljak 28. svibnja u Obrtničkoj komori Zagreb
Vidi originalni članak

Hrvatski građani ne zaostaju previše u financijskim znanjima za prosjekom EU, zabrinjavajući su podaci kako su najmanje financijski pismeni mladi do 19 godina te osobe treće dobi, dakle najranjivije skupine. Što bi trebali znati i kako da najbolje iskoriste zarađeno, razgovarali smo s viceguvernerom Hrvatske narodne banke Vedranom Šošićem. On će biti i sudionik konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” u ponedjeljak, 28. svibnja, u Obrtničkoj komori Zagreb.

Broj mjesta je ograničen. Osiguraj svoje mjesto već danas prijavom na link! 

U usporedbi sa zemljama visokog standarda, primjerice Skandinavije, kako biste ocijenili financijsku pismenost građana Hrvatske?

Hrvatski građani sigurno se ne ističu po financijskom znanju, mjereno temeljem međunarodno usporedivog ispitivanja provedenog 2015. prema metodologiji OECD-a, ali ni posebno ne zaostaju za prosjekom zemalja u kojima je provedeno istraživanje. Ipak, rekao bih da su građani proteklih godina postali puno oprezniji i financijski odgovorniji. U proteklom su desetljeću kućanstva jako povećala štednju iz tekućeg dohotka, što im je omogućilo da smanje dug sa 141 milijarde kuna 2008. na 127 milijardi kuna 2017. No loše je kad se građani odgovornom financijskom ponašanju uče iz vlastitih loših odluka.

U školama eksperimentalno kreće poduzetništvo kao izborni predmet. Što bi po vama u taj predmet trebalo sadržajno implementirati?

Učenje poduzetništva trebalo bi poslužiti da naši građani lakše prepoznaju i uspješno realiziraju poslovne prilike koje se pružaju. U predmetima koji obrađuju poduzetništvo učenicima se obično nastoje pružiti temeljna znanja, vještine i stavovi potrebni za pokretanje i uspješno vođenje vlastitog poduzeća. Odnosno, osigurati da lakše prepoznaju poslovne prilike, procjenjuju rizike, izrađuju financijske planove i pretvaraju poduzetničke ideje u uspješne poslovne pothvate. Pri tome prostor za osmišljavanje novih proizvoda i učinkovitiju organizaciju poslovnih procesa postoji i u velikim poduzećima, pa čak i u državnom sektoru. Stoga dodatno obrazovanje neće biti izgubljeno ni ako većina učenika koja ga pohađa ne pokrene vlastite poslovne pothvate.

Kako natjerati ljude, posebice mlade, da nauče osnovna financijska znanja?

Građane se ne može natjerati da nauče financijska znanja, a pogotovo ih se ne može natjerati da stečena znanja primijene u praksi. Ipak, ako se sadržaji koji se tiču financijske pismenosti pojednostave, ako se pojača orijentacija na nove digitalne kanale učenja, pogotovo s obzirom na to da hrvatska mlada populacija postiže slabije rezultate u području financijske pismenosti od mladih u razvijenim zemljama EU, ako se stvori raširena mreža financijskih savjetnika, te ako mediji pojačaju promociju stavova i mišljenja neovisnih autoriteta za pitanja financija, rastu šanse i da će građani početi koristiti neka od znanja koja im stoje na raspolaganju.

Elon Musk i bitcoin su pojmovi o kojima se sve više piše i govori. Što mladi znaju o tim pojmovima i je li važno da nešto o tome znaju?
Ako mislite na dionice Tesle i bitcoin kao ulagačke prilike, možda je bolje da mladi o tome ništa ne znaju, nego da barataju nedostatnim informacijama. Pri donošenju odluke o ulaganjima mladi moraju osvijestiti vezu između moguće zarade i rizika, potrebu raspršivanja rizika, kao i opasnosti ulaganja cjelokupne imovine u rizične pothvate. Ako me, pak, pitate o iskoracima u tehnologiji blockchaina i primjeni tehnologije električnih automobila, to bi sigurno trebao biti sastavni dio poduzetničke edukacije. Informacije o fantastičnim mogućnostima koje pružaju nove tehnologije, kao i pogreške u odlukama koje ograničavaju širu primjenu i dugoročno mogu narušiti uspjeh poduzetničkih pothvata sigurno pružaju važne lekcije potencijalnim poduzetnicima.

Održali ste nedavno nekoliko predavanja na temu uvođenja eura. Koje je vaše mišljenje, što su direktne prednosti, a što mane uvođenja eurovalute za građane Hrvatske?
S kolegama sam u proteklih pola godine Hrvatsku doslovno obišao uzduž i poprijeko. Rekao bih da su poduzetnici i građani itekako svjesni koristi od ukidanja tečajnog rizika, koji pogađa devizni dug svih domaćih sektora u golemom iznosu od otprilike 500 milijardi kuna, kao i drugih koristi poput jeftinijeg zaduživanja, ušteda na troškovima mjenjačkih provizija, i općenito smanjenja rizika za makroekonomsku stabilnost.
S druge strane, postoje i određene bojazni, prije svega od neopravdanog povećanja cijena kod preračunavanja i gubitka dijela suvereniteta. Upravo je zbog toga bitno dobro informirati javnost i odagnati te bojazni koje uvelike počivaju na mitovima. Opasnost od povećanja cijena zbog zaokruživanja učinkovito se može suzbijati različitim mjerama, kao što su dvojno iskazivanje cijena prije i nakon gotovinske konverzije kao i nadzor nad trgovcima i jasno prepoznavanje onih koji budu pribjegli nepoštenim praksama.
Isto tako, rekao bih da će uvođenje eura zapravo afirmirati naš nacionalni suverenitet. Prostor za vođenje samostalne monetarne politike vrlo je skučen. Mi zapravo preuzimamo monetarnu politiku europodručja, ali ne sudjelujemo u njezinu oblikovanju. Uvođenjem eura, guverner HNB-a će postati član Upravnog vijeća Europske središnje banke i potpuno će ravnopravno sudjelovati u oblikovanju monetarne politike za cjelokupno europodručje, pri čemu će se morati voditi računa i o hrvatskim interesima. To će na simboličkoj razini ocrtati puštanje u optjecaj kovanica eura s hrvatskom nacionalnom stranom.

Partneri konferencije su Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, Ina, T-HT, Hrvatska pošta i e-student.

 

Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi svoj dolazak već danas!

https://24sata.wufoo.com/forms/znhd3du1h6iqum/

 

https://www.facebook.com/events/1990231911294098/

 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

 

Idi na 24sata

Komentari 1

  • Karadarko_1 24.05.2018.

    Zato naš Marić uči sa našim novcima .

Komentiraj...
Vidi sve komentare