Nismo očekivali ovakav odaziv, ali činjenica je da učitelji i nastavnici imaju nikakve uvjete rada, a provedba reforme u praksi je vrlo loša, kazao nam je u ponedjeljak Marko Šolić, nastavnik informatike i matematike u zagrebačkoj Osnovnoj školi Matije Gupca.
On je i administrator Facebook stranice Školska zbornica, koja je provela online anketu među učiteljima koji su njihovi članovi. Kako su objavili, na uzorku od 1351 učitelja, njih 98,7% (1333 učitelja) izjavilo je kako je bezuvjetno spremno na sudjelovanje u štrajku. Petnaest je učitelja (1%) spremno za sudjelovanje u štrajku u slučaju da on bude plaćen, a tek troje učitelja smatra kako trenutačno nije prikladno vrijeme za štrajk. Kad su vidjeli rezultate, sve su objavili kao otvoreno pismo ministrici Blaženki Divjak.
“Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj za 2018. iznosila je 6242,00 kune, dok je prosječna plaća za Grad Zagreb iznosila 7236,00 kuna. Hrvatski je učitelj, dakle, kao visokoobrazovani stručnjak zaposlen u struci na radnome mjestu koje je državi, navodno, strateški bitno, plaćen manje od prosječne plaće za Republiku Hrvatsku.
Učiteljska plaća može neznatno rasti s godinama staža, napredovanjem u status učitelja mentora i savjetnika i slično, ali gotovo sigurno neće narasti do razine prosječne plaće za Grad Zagreb.
Poštovana ministrice, poštovani čelnici sindikata, željeli bismo čuti što vi mislite o tome kolika bi učiteljska plaća, u odnosu na prosječnu plaću u državi, trebala biti”, pitaju u pismu učitelji.
Iako su nam iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kazali kako ne bi htjeli odgovarati na ovo pismo jer se ne radi o službenoj grupi poput, primjerice sindikata, Marko Šolić nam kaže kako su ga doslovce pola sata nakon objave otvorenog pisma kontaktirali iz dva strukovna sindikata. Javili su im se Sindikat hrvatskih učitelja i Preporod te im dali podršku.
- Mi nemamo zakonske okvire da pokrenemo ili provedemo štrajk, to trebaju raditi u sindikatima. No činjenica je da ovako više ne ide. Unatoč svim pregovorima, mi smo i dalje potplaćeni i nitko nas ne doživljava ozbiljno. Znate li da više od 80 posto onih koji diplomiraju na Matematičko-informatičkom smjeru PMF-a ne radi u školi, a mi koji radimo imamo drugi posao da se prehranimo - kaže nam Šolić, koji smatra da bi potpuni štrajk, odnosno paraliza sustava, možda pokrenuo pitanje rješavanja učiteljskih plaća.
“Hrvatski je učitelj, dakle, kao visokoobrazovani stručnjak zaposlen u struci na radnome mjestu koje je državi, navodno, strateški bitno, plaćen manje od prosječne plaće za Republiku Hrvatsku.
Učiteljska plaća može neznatno rasti s godinama staža, napredovanjem u status učitelja mentora ii savjetnika i slično, ali gotovo sigurno neće narasti do razine prosječne plaće za Grad Zagreb.
Smatramo kako bi hrvatski učitelj, s obzirom na navedene kvalifikacije i odgovornost posla te negativan trend odlaska najboljih stručnjaka, trebao biti plaćen 30% više od prosječne plaće u državi te bi na taj način trebalo definirati i učiteljsku plaću.
Konkretno bi to značilo da početna učiteljska plaća treba iznositi 8114,00 kuna, što bi dodatno trebalo značajno rasti s napredovanjima i godinama radnoga staža.
Na godišnjoj razini to bi iznosilo nešto manje od milijardu i pol dodatnih kuna iz proračuna”, navode članovi grupe u otvorenom pismu ministrici.
Inače, prema Državnom zavodu za statistiku, učitelji i nastavnici na posljednjem su mjestu s obzirom na visinu plaća u odnosu na stupanj obrazovanja.