Nove generacije pesticida odgovorne su za nestanak i smanjenje velikog djela populacije pčela, otkrili su znanstvenici. Kemikalije koje se rutinski koriste na farmama i vrtovima, napadaju središnji sustav insekata i čine pčelinje kolonije podložnije bolestima i raznim nametnicima. Koliko moderni kemijski spojevi štete pčelama istražilo je američko Udruženje za proučavanje pčela u suradnji s ministarstvom agrokulture.

Pesticid koji više šteti nego što koristi

Pobornici prava životinja traže hitne reakcije nadležnih institucija kojima bi se spriječilo istrebljenje pčela. Izloženost neonikotinoidima čini pčele ranjivijima na infekcije, čak i ako su doze toliko niske da ih se ne može detektirati u tijelu pčela. S primjenom neonikotinoida započelo se u 90-im godinama prošlog stoljeća, a njima se šprica sjemenje. Može ih se pronaći u tlu te u nižim dijelovima rastućih biljaka pa tako dospijevaju čak i u nektar biljke i njenu pelud. Za neonikotinoide su izumitelji tvrdili da ne štete ljudima i drugim sisavcima, a u velikim se količinama njima špricaju uljana repica, pšenica i šećerna trska.

Neke su države već zabranile primjenu tog pesticida poput Italije, a u Hrvatskoj pčelarski gubici prošle godine iznose od 25 do 30 posto. Budući da su pčele najveći oprašivači cvjetova na zemlji i njihov je doprinos funkcioniranju čitavog eko sustava iznimno važan, brojni su znanstvenici iznimno zabrinuti zbog smanjenja njihovog broja.

Odgovorni ne priznaju posljedice

O istraživanju se raspravlja i u novom dokumentarnom filmu "The Strange Disappearance of The Bees". Društvo za insekte u Francuskoj potvrdilo je da su oni također utvrdili povezanost između nestanka pčela i upotrebe pesticida. Osim pčela, tvrde da su ugrožene i pojedine vrste bumbara. Kompanija Bayer, jedan od najvećih proizvođača neonikotinoida u Europi, i dalje tvrdi da su oni posve bezopasni.