Društvene mreže su korisne. Mentalno i emocionalno su zdrave, ali u prekomjernim količinama mogu biti izuzetno štetne, smatra Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče.  

Bez računala, interneta i “pametnih” telefona danas je mnogima život nezamisliv. Dok jedni “vise” na internetu zbog posla, drugi sve češće i sve ranije bježe u virtualni svijet igara i društvenih mreža. No tanka je granica između povremenog logiranja na Facebook i danonoćnoga klikanja. Ako mislite da su kava, alkohol i cigarete neke od najučestalijih ovisnosti, razmislite još jedanput. Sve je više mladih ovisno o internetu. Svake se godine zabilježi novih 12-14 slučajeva, a internetska ovisnost ne zaobilazi ni stariju generaciju.

- Ovisnost o internetu se ne može ne primijetiti. Ljudi ostaju dulje na poslu samo kako bi bili na računalu, slabi im vid, zanemaruju obitelj, prijatelje, pa ni smrtni slučajevi više nisu tako rijetki - objašnjava psihijatar Bagarić. A sve to počinje pomalo bezazleno i ostavlja danak na naše mentalno zdravlje. Istraživanje socijalnog psihologa Leona Festingera pokazalo je da su ljudi po prirodi skloni uspoređivanju, a kako bi dobili odgovor na pitanje: “Jesam li bolji ili lošiji od drugih”, danas se treba samo ulogirati na Facebook. 

Pregledavanjem “news feeda” može patiti naše samopouzdanje jer nam se čini da život nije toliko zanimljiv poput onog naših prijatelja iz virtualnog svijeta, smatraju psiholozi. Osim pada samopouzdanja pojavljuju se i zavist te opsesivno ponašanje koje se očituje sve popularnijim uhođenjem bivših, ali i sadašnjih partnera. Dok su prije pojave društvenih mreža prekidi veza bili prekidi, a kontakti s bivšima svedeni na minimum, danas svakodnevno “gledamo” ljude koje bi možda bilo najbolje zaboraviti. Sve to, smatraju psiholozi, utječe na prirodan proces emocionalnog zacjeljivanja koji se zbog virtualnoga kontakta produljuje. Opsesivno praćenje ljudi koji pišu po “zidu” sadašnjih partnera, brojenje tko i koliko “lajka” njihove statuse te provjeravanje gdje su i s kim vrlo brzo može stvoriti sumnju u vjernost te uzrokovati ljubomoru i opsesivno ponašanje.

- To čine ljudi koji nisu sigurni u sebe. Nezrela je to fantazija i posesivnost ljudi koji misle da takve stvari mogu posjedovati. To nije ljubav. To samo razara veze - objašnjava Bagarić.

Osim u privatnom životu Facebook može biti poguban i za poslovni uspjeh. Jednostavnim pretraživanjem možemo otkriti informacije o potencijalnim posloprimcima. Lani je 40 posto poslodavaca koristilo društvene mreže kako bi provjerili potencijalne zaposlenike - zato razmislite želite li da netko vidi vaše fotografije kako pijani vrludate noćnim klubom ili ne. Ako se ne želite odreći objavljivanja takvih fotografija, podesite postavke privatnosti tako da to mogu vidjeti samo vaši prijatelji, savjetuju stručnjaci.

Nije sve tako crno ako se mudro koristi i dozira

Ako nisi na Facebooku, ni ne postojiš fraza je koju korisnici te društvene mreže često koriste. A Facebook je zabavan, ljudi su zanimljivi, uvijek se nešto događa i svi vam žele biti prijatelji. No, ipak, treba pripaziti. Facebook je korisna zajednica, ali postoje mogućnosti zloporabe te vrlo lako prelazi u ovisnost, objašnjava psihijatar Ante Bagarić. Ovisnici o Facebooku rijetko traže pomoć jer su zadovoljni u virtualnom svijetu.

Tri razine poremećaja koji se zove ‘selfie’

“Selfie” je mentalni poremećaj, a definira se kao opsesivna želja za fotografiranjem samog sebe i objavljivanje fotografija na društvenim mrežama zbog nedostatka samopoštovanja, kazali su u Američkoj psihijatrijskoj udruzi ranije ove godine. 

Tvrde da postoje tri razine poremećaja. Prva u kojoj se okidanje “selfieja” ne objavljuje na društvenim mrežama. Zatim akutni “selfie”, gdje se najmanje tri puta na dan objavljuju fotografije i treći je kronični u kojem ih nekontrolirano objavljujemo. No ljubitelji društvenih mreža koji se povremeno fotografiraju nisu u opasnosti, ako pritom ne pretjeraju, dodaju psiholozi.

Ni maloljetni zlostavljači ne prolaze nekažnjeno

Koja si ti glupača! Kravo debela! Približi se mom dečku i noge ću ti polomiti!, neke su od poruka koje djeca svakodnevno razmjenjuju na društvenim mrežama. 

Većina se izmjenjuje među djevojčicama, a poruke često imaju nesagledive posljedice, smatraju psiholozi. A iako maloljetni, zlostavljači se neće nekažnjeno izvući. Za mlađe od 14 godina policija, nakon što utvrdi da su počinili kažnjivu radnju, o tome obavještava Centar za socijalnu skrb koji provodi postupak. Djeca od 14 do 16 godina su kazneno odgovorna. Djeci od 16 do 18 može se izreći i kazna maloljetničkog zatvora.