Yuri Khabardin, koji je predvodio sudbonosnu ekspediciju na istok Sibira, nagrađen je s Lenjinovom nagradom, a Sovjetski savez s jednim od najbogatijih rudnika na planetu. Naime, tragovi kimberlita upućivali su na prisutnost dijamanata što se na kraju pokazalo itekako točnim. 

Već 1957. godine Sovjeti su započeli s gradnjom rudnika u ekstremno teškim klimatskim uvjetima. Dali su mu ime 'Mirny' ili skraćeno 'Mir' što znači upravo ono što i mislite da znači - mir (iako se ta istoznačnica može prevesti i kao 'svijet'), a iz njega je do 2004. godine izvađena vrijednost od oko 130 milijardi kuna. Te je godine rudnik naime zatvoren kao druga najveća rupa ikad iskopana na licu zemlje, odmah nakon Bingham Canyon rudnika. 

Njegova dubina i danas iznosi 525 metara, s dijametrom od 1200 metara, a uvjeti u kojima su radili radnici i strojevi gotovo su legendarni. Zima je trajala punih sedam mjeseci, a bila je toliko nemilosrdna da su gume i metal svakodnevno pucali, a smrzavalo se i gorivo. 

Sva postojenja za sortiranje i obradu kimberlita i dijamanata morala su biti sagrađena desecima kilometara od rudnika jer su oko rudnika, kada je stiglo ljeto, jednostavno - tonule. Tijekom 60-ih godina prošloga stoljeća iz njega se godišnje vadilo oko dvije tisuće kilograma dijamanata, a pri samom dnu to je kroz godine palo na 400 kilograma godišnje. 

Najveći dijamant u Miru je pronađen 23. prosinca 1980. godine. Težio je 68 kilograma i nazvan je, pazite sad - '26. kongres Komunističke partije Sovjetskog saveza'. Zvuči kao loša šala, ali zaista nije. 

Iako je rudnik u prvotnom obliku sada zatvoren, on je djelomično nastavio funkcionirati u obliku mreže podzemnih tunela iz kojih se i dalje vade dijamanti. 

Upravo je novac koji je Rusija zarađivala na izvađenim dijamantima iz Mira i okolnih rudnika, piše Daily Mail, pomogao SSSR-u da postane svjetska velesila i konkurira SAD-u za vrijeme Hladnog rata.