Rijetke vrste poput Čovječje ribice i Dinarskog voluhara stigle su po prvi puta u Zoološki vrt Grada Zagreba na Maksimiru. Projekt PROTEUS za zaštitu čovječje ribice pokrenut je 2013. godine.
U četvrtka 9. siječnja u 12 sati namjestili su nastambe pa smo dan prije svečanog otvorenja uspjeli posjetiti Zoološki vrt i vidjeti nove vrste. Tijekom obilaska imali smo edukaciju o istraživanju tih vrsta i kako bi se trebale zaštititi.
Svečano otvaranje nastambe za čovječju ribicu i dinarskog voluhara bit će u petak u 10 sati. Uz ravnatelja Zoološkog vrta Damira Skoka na otvorenju će prisustvovati i gradonačelnik Milan Bandić.
Čovječja ribica je jedno od najtajanstvenijih bića na svijetu koja naseljava krško podzemlje u sjevernoj Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježena 1840. godine.
Točan broj ove vrste je i dalje nepoznat zbog velikog broja neotkrivenih špilja u Hrvatskoj. U zoološki vrt je stiglo 12 čovječjih ribica, a trenutno je u nastambi samo jedna kako bi se mogla prilagoditi. Čovječje ribice su slijepe i žive u mraku, gužva ljudi ne utječe na njihov razvoj i svakodnevan život.
- Čovječja ribica mora biti u nastambi s vodom temperature između 8 stupnjeva i 12 stupnjeva, a čak malo iznad ili ispod te temperature ugrožava njen razvoj - rekao nam je zoolog Ivan Cizelj.
- Zanimljiva činjenica je da može preživjeti čak 12 godina bez hrane, a u zoološkom je hrane svaka dva tjedna. Razmnožava se u prosjeku svakih 12 godina, a razlike između ženke i mužjaka nisu vidljive, a starost se može odrediti po kostima - dodao je.
Zoolozima je zasada u planu održavanje ovih 12 čovječjih ribica, a kasnije će ih, ukoliko se prilagode uvjetima, dovesti još više.
Dinarski voluhar je jedini preživjeli sisavac iz reda glodavaca, postoji još od vremena davno izumrlih predaka, a sada se nalazi u zagrebačkom zoološkom vrtu. On je isto endem i relikt specifičan za krško područje Dinarida.
U nastambama ih je zasada troje u starosti do četiri mjeseca, a inače 36 u drugom odjelu koji su već više manje priviknuti na život u zoološkom vrtu. Rijetko kada ih se može vidjeti zbog svojih skrovišta u kojem provode skoro sve svoje vrijeme.
Najstariji dinarski voluhar ima pet godina i on je naviknut na zoologe i više je vani nego ostali. Mladi dinarski voluhari se još privikavaju jedni na druge i na nastambu, a zanimljiva činjenica je da mogu skakati vrlo visoko.
Hrane se jednom na dan i aktivan je tijekom cijele godine, najčešće u sumrak i tijekom noći. U vrijeme razmnožavanja označavaju teritorije izlučevinama iz lojnih žlijezdi, a vrlo su im bitni kemijski signali za komunikaciju.
Zoološki vrt Grada Zagreba poziva sve da sutra posjete nove članove.