1) Zdrav način života (ponajviše adekvatna prehrana i nepušenje) temelj je prevencije i liječenja šećerne bolesti. Ako ste preuhranjeni ili pretili, smršavite. Redukcijom težine možete značajno smanjiti rizik od šećerne bolesti.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

2) Vježbajte barem 30 minuta svaki dan. Izaberite aktivnost koju volite, tako vam neće biti teško redovito vježbati. Prije početka vježbanja razgovarajte s liječnikom koji će vam preporučiti najprikladniju aktivnost, uzimajući u obzir vaše ukupno zdravstveno stanje i mogućnosti

ČESTE AMPUTACIJE STOPALA Zbog pretilosti sve više djece u Hrvatskoj ima dijabetes tipa 2

3) Ne preskačite obroke. Ako ne jedete tijekom dana, gotovo je sigurno da ćete pretjerati s energetskim unosom za večeru. Prekomjerni unos hrane prije spavanja siguran je put ka debljanju. Izbjegavajte brzu hranu koja često ima puno kalorija. Veliki energetski unos uzrokuje debljanje, a to je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za šećernu bolest.

4) Izbjegavajte hranu, posebice ugljikohidrate visokoga glikemijskog indeksa. Redoviti unos namirnica niskog glikemijskog indeksa smanjuje rizik od šećerne bolesti.

5) Gene ne možete birati, ali možete izračunati svoj rizik za nastanak šećerne bolesti, stoga obavite na vrijeme potrebne pretrage. Redoviti liječnički i sistematski pregledi značajno doprinose otkrivanju šećerne bolesti u najranijoj fazi, odnosno dijagnozi predijabetesa. 

ČEKA GA DUG OPORAVAK Tinejdžeru (17) transplantirali pluća zbog pušenja e-cigareta

Oboljeli od šećerne bolesti moraju redovito i ustrajno, bez prekida, uzimati propisanu terapiju radi postizanja ciljeva liječenja (regulacija šećera, krvnog tlaka i masnoća te tjelesne mase).

6) Oboljeli moraju redovito odlaziti na kontrole kod nadležnog obiteljskog liječnika i dijabetologa o čijoj procjeni ovisi učestalost kontrolnih pregleda (tromjesečno, polugodišnje ili godišnje).

7) Prilikom postavljanja dijagnoze šećerne bolesti obvezno je učiniti početnu dijagnostičku procjenu prisutnosti kroničnih komplikacija, a potom u redovitim intervalima - uobičajeno je jednom godišnje, odnosno prema preporuci ostalih nadležnih specijalista (neurolog, kardiolog, nefrolog, oftalmolog, gastroenterolog).

8) Novonastale zdravstvene tegobe se ne smije zanemariti, već je potrebno odmah se javiti nadležnom liječniku. 

ŽIVOTNA PRIČA Kao bebu ga ostavili u smeću, sad kao milijunaš mijenja svijet

POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video