To je to što me zanima!

Čitanje priča i romana mijenja način funkcioniranja mozga

Priče nam pomažu da budemo bolji ljudi, pokazuje istraživanje - uživljavanje u tuđe osjećaje koji su opisani u njima čini ljude suosjećajnijim i moralnijim osobama
Vidi originalni članak

Pričanje priča prati ljudski rod od pamtivijeka. Lijeva polutka mozga automatski ispreda priče kako bi čovjek mogao pronaći smisao u svijetu koji ga okružuje. U svojoj uspješnici 'Sapiens: Kratka povijest čovječanstva' povjesničar Yuval Noah Harari tvrdi da su se prvobitne plemenske zajednice evoluirale u složena društva samo zbog naše sposobnosti pričanja priča. 

POGLEDAJTE VIDEO kako poboljšati rad mozga:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Zajedničke priče i vrijednosti sadržane u njima pomogle su nam da se udružimo, nadahnule nas na postavljanje uzvišenih ciljeva, motivirale da riskiramo, učimo iz iskustva, rastemo i razvijamo nove načine snalaženja u svijetu. No, to je tek početak priče. Danas, osobito u doba interneta i društvenih mreža, sposobnost pričanja dobrih priča značajnija je neko ikada. Kao ljudi, čeznemo za pričama i identificiramo se s njima. 

DRUGAČIJE RADI Mozak bubnjara je učinkovitiji jer im podražaji brže putuju

Ljudi koji vole čitati obično znaju istaknuti roman ili kratku priču koja je osobito utjecala na njihov život. Jedno znanstveno istraživanje čak je dokazalo da nam čitanje pomaže da razvijemo empatiju poistovjećujući se s tuđim osjećajima. Nedavno istraživanje precizno je definirao koje se neuralne mreže aktiviraju prilikom čitanja priča.

Znanstvenici sa Sveučilišta Emory tako su (služeći se fMRI-skeniranjem mozga) dokazali da čitanje priča doslovno mijenja način funkcioniranja mozga, prenosi 'Big Think'. 

Promjene su bile vidljive već nakon nekoliko dana, no još nije ustanovljeno koliko dugo traje njihov učinak. Voditelj istraživanja, neurolog Gregory Berns ipak pretpostavlja da su učinci snažniji i dugotrajniji kada ljudi sami biraju štivo koje ih zanima (u ispitivanju su svi čitali isti roman koji je odabran zbog svoje složene narativne strukture). 

'GLAZBENA GROZNICA' Ako dok slušate glazbu osjetite trnce, emotivniji ste od većine

Niz istraživanja koje je proveo Paul Zak pruža nam dodatne uvide u načine na koje priče mijenjaju naš mozak. Čitajući tužne priče, ispitanici su osjećali uznemirenost (koja je povezana s hormonom kortizolom) i empatiju (koja je popraćena pojačanim lučenjem oksitocina).

Iako neki oksitocin nazivaju 'hormonom ljubavi' Zak tvrdi da se radi o "moralnoj molekuli" jer nam ona pomaže da usvojimo društvene običaje i reagiramo na primjeren način. 

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 16

  • 26.01.2020.

    treba više čitati

  • morioni 26.01.2020.

    Istina, zli ljudi koji misle da su najpametniji na svijetu nikad nisu čitali, za njih je to "gubljenje vremena", tako jedna kaže, a diplome kojima maşu su kupili.

  • eho_ 26.01.2020.

    " Knjiga je jedinstvena....prenosiva magija".Bogme jeste :) Čitanje obogaćuje riječnik i sposobnost ljepog govora, definira ga... Poseban osjećaj je, ako se uz lijep način izražavanje možeš uvesti u stanje u kojemu možeš biti sam ..odnosno sa sobom u harmoniji, komunicirati ...sa svojom "unutrašnjosti". Stimulira i fantaziju..npr kroz naizgled nebulozne književne fantazije, a to sam nekako naučila razumjeti. Svaki podatak ili analiza, misao.. koju nevjerojatnim putevima mozak memorira, inicira dakle nove sinapse i "održava" one koje imamo. Evo, predstavlja i znači i odličnu vježbu i prevenciju za Alzheimer ..:) Uz čitanje smo koncentrirani na sadržaj i s tim na tu priču koja se pominje u članku. Značaj he u tom, što si vodimo ritam spoznaje teme uopće, obradu info i analizu i to individualno. Upravo to jača i koncentraciju i memoriju, jer je takorekuć "uredno" selekcionizirano ili čak blokirano i to sobstvenom svijesti. Pohranjeno u ladice i ni u kom slučaju servirano i implicirano kao blic info, koji nažalost primamo danas na drugi način i uz pomoć medija. Tada ne postoji ništa oko nas, samo pola sata čitanja dostatno je, za prebaciti nas stanje sa manje stresa, što je od izuzetne važnosti. Iz iskustva znam, kako nikada nisam imala stresnu situaciju koju samo sat čitanja nije uspio regulirati. Negdje sam jednom pročitala i to je istina..kako "Knjige mogu biti i opasne...na najbolje bi trebalo staviti upozorenje: 'Može promijeniti vaš život'.."

Komentiraj...
Vidi sve komentare