Umjetnici i filozofi stoljećima su veličali blagodati šetnje prirodom, ističe Florence Williams, autorica knjige “The Nature Fix: Why Nature Makes us Happier, Healthier, and More Creative”.

Beethoven je crpio inspiraciju iz stijena i drveća, Wordsworth je smišljao pjesme šetajući kroz grmlje, a Nikola Tesla je tijekom šetnje parkom osmislio električni motor, navodi autorica i zaključuje da je nedvojbeno da boravak u prirodi poboljšava rad mozga i jača kreativnost. Tvrdi da šume djeluju terapeutski i pokušava upozoriti na važnost boravljenja u prirodi.

- Naša povezanost s prirodom važnija je nego što mislimo te čak i kratkotrajna izloženost svježem zraku može poboljšati našu kreativnost i raspoloženje - kaže Williams. Naglašava da je priroda čudotvorni lijek koji može ublažiti stres suvremenog života. To možete postići pješačenjem po šumi ili šetnjom parkom.

- Puno je faktora koji iz prirode direktno utječu na ljudski mozak. Primjerice, šumski nas mirisi mogu razbuditi, a zrak u zimzelenim šumama djeluje i kao blagi sedativ te istodobno potiče disanje. Zvukovi koje čujemo u šumi također imaju terapeutski učinak. Dokazano je da voda i, osobito, pjev ptica poboljšavaju raspoloženje i budnost - ističe autorica. Dodaje da je priroda i odmor za oči, i to doslovno.

- Mnoge prirodne strukture i uzorci, kao što je raspored lišća, a koji su organizirani kao fraktali (geometrijski oblici), pozitivno utječu na ljudsku mrežnicu, koja se također kreće po fraktalnoj strukturi tijekom gledanja. Takva podudarnost stvara alfa valove u mozgu, odnosno opušta živce – objašnjava autorica.

Iako je zbog užurbanog načina života ponekad teško pronaći vremena za odlazak u prirodu, zamjena mogu biti i posjeti obližnjem parku. Samo je bitno biti okružen zelenilom, a već i pet sati boravka u parku mjesečno učinit će čuda, zaključuje Williams.