Dijamant Cullinan pronašao je rudar Thomas Evan Powell, koji ga je predao svom voditelju Fredericku Wellsu, a ime je dobio prema vlasniku rudnika Sir Thomasu Cullinanu. Danas mu se cijena procjenjuje na 400 milijuna dolara. Kamen je tada kupila vlada južnoafričke države Transvaal i za rođendan ga poklonila tadašnjem britanskom kralju Edwardu VII.
POGLEDAJTE VIDEO: Veza Hrvatske i engleske kraljevske obitelji
Analiza sličnih dijamanata, koju je proveo američki Gemološki institut, pokazala je da je Cullinan bio jedan od najrjeđih predmeta na Zemlji. Cullinan je razlomljen na devet velikih i mnogo malih dijamanata i 96 manjih, a obrađivali su ga tada najveći majstori na svijetu - ovaj važan posao dodijeljen je amsterdamskoj tvrtki Joseph Asscher & Company.
Najveći brušeni dijamant nosi ime Velika zvijezda Afrike, odnosno Cullinan I. Ima 530 karata te krasi englesko kraljevsko žezlo. Drugi po veličini, Cullinan II ugrađen je na kraljevsku krunu. I ostalih sedam glavnih kamena s vremenom je također predano u posjed britanske kraljevske obitelji.
Nedavnom studijom također je utvrđeno da slavni Hope Diamond, koji se trenutno nalazi u zbirkama muzeja Smithsonian u SAD-u, također dolazi iz najvećih dubina zemljine utrobe.
Ispitali smo prve velike dijamante za koje je potvrđeno da potječu iz zemljina donjeg plašta, na dubinama od 600 pa čak i više kilometara. Pokazalo se da su nastali na nekoliko puta većim dubinama od većine drugih dijamanata, rekao je geolog Evan Smith.
Ti dijamanti iz 'superdubina' nastaju ispod krutih i stabilnih kontinentalnih ploča, dolje u dubinama gdje se zemljin plašt polako kreće. Dijamant Hope klasificiran je kao dijamant 'tipa IIb', odnosno onaj koji sadrži element bora koji mu daje prepoznatljivu plavu boju.
Laserskom analizom sićušnih inkluzija drugih minerala zarobljenih u dijamantu te mjerenjem raspršivanja svjetlosti, dvojac je utvrdio da su ti minerali zaostali raspadom bridgmanita, piše Daily Mail.
- Pronalaženje ostataka mineralnog bridgmanita je značajno - objasnio je dr. Smith te dodao da je vrlo je čest na velikim dubinama u donjem zemljinom plaštu, ispod dubine od 660 kilometara, pa čak i dublje. Bridgmanit, dodaje geolog, ne postoji u gornjem plaštu, niti na površini.
- Ono što zapravo vidimo kod dijamanata kada dosegnu površinu nije bridgmanit, već minerali koji ostaju kad se raspadaju s padom tlaka. Pronalaženje tih minerala zarobljenih u dijamantu znači da bi se i sam dijamant morao iskristalizirati na dubini gdje postoji bridgmanit, vrlo duboko u Zemlji - kazao je Smith.
Ispitali smo, dodaje, i veliki 124 karatni dijamant iz rudnika Letseng u Lesotu u Južnoj Africi. Ovaj dijamant, veličine oraha, iznimne je čistoće, ne sadrži dušik u svojoj kristalnoj strukturi i poznat je kao CLIPPIR dijamant što znači da je iz iste klase dijamanata kao i čuveni Cullinan.
- I u ovom dijamantu utvrdili smo ostatke bridgmanita što znači da je i on formiran na superdubinama. Ono što je posebno u ovom modelu je to što je prvi CLIPPIR dijamant za koji možemo sa sigurnošću reći da je nastao u donjem zemljinom plaštu, odnosno ispod 660 kilometara. Znali samo da CLIPPIR dijamanti nastaju na superdubinama i nagađali smo da su nastali negdje između 360 i 750 kilometara dubine, no ništa više od toga. Ova nam otkrića daju jasniji uvid u nastanak CLIPPIR dijamanata, pa tako i dijamanta koji krase kraljevsku krunu - kazao je Smith.
Najvažnije od svega, dodaje, je to što smo spoznali je to da postoje preklapanja u mjestu nastajanja CLIPPIR dijamanata kao što su Cullinan, i dijamanata tipa IIb, kao što je dijamant Hope, dodao je geolog.
Dijamanti tipa IIb bogati borom, baš poput dijamanta Hope, vrlo su rijetki. Zapravo je manje od jedan na tisuću klasificiran kao tip IIb. Otkrivanjem njegova podrijetla, otkriveno je kako dijamant tijekom nastanka proživljava čudesne preobrazbe.
- Vjerujemo da bor koji dijamantu Hope daje karakterističnu plavu boju, potječe s dna oceana. Odatle ga tektonika ploča odvlači stotinama kilometara dolje u zemljin plašt gdje se može ugraditi u dijamant. To pokazuje da postoji gigantski put koji elemente sa zemljine površine spušta u dubine, a zatim povremeno vraća prekrasne dijamante na površinu - zaključio je Smith.